Cijene nafte kliznule su danas na londonskom tržištu nadomak razine od 107 dolara za barel pod utjecajem očekivanja o pojačanoj opskrbi s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike dok je u SAD-u cijene podupro neočekivano velik pad zaliha.

Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je 20 centi u odnosu na jučerašnje zatvaranje, na 106,93 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 30 centi višoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 94,47 dolara. Jučer je pri zatvaranju bio u dobitku 1,58 dolara.

Naznake mogućeg povratka na tržište iranske i libijske nafte, nakon dugotrajne blokade zbog sankcija odnosno političkih prosvjeda i štrajkova, potaknule su bojazni da bi ponuda mogla nadmašiti potražnju. Te su bojazni potisnule u drugi plan podatke koji ukazuju na ubrzavanje gospodarskog rasta.

Iran i zapadne sile trebali bi u veljači započeti razgovore o okončanju spora oko nuklearnog programa Teherana, što bi moglo uključivati i ublažavanje sankcija i blokade do 1,2 milijuna barela iranskog izvoza dnevno. Prema preliminarnom sporazumu koji stupa na snagu 20. siječnja, iranski izvoz trebao bi se u međuvremenu zadržati na sadašnjih oko milijun milijun barela dnevno.

Naglo povećanje opskrbe iz Libije najavilo je pak prošlotjedno otvaranje velikog naftnog polja El Sharara, čime je utrt put povratka na tržište 300 tisuća barela libijske nafte dnevno. Dodatno bi opskrbu moglo povećati otvaranje naftnih luka na istoku zemlje.

Uzlazni trend cijena na američkom tržištu podupro je pak neočekivano velik pad zaliha u prošlom tjednu, a čak 7,7 milijuna barela. Očekivalo se njihovo smanjenje za samo 600.000 barela.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas je izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte jučer iznosila 104,35 dolara, što znači da je porasla 36 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.