Nakon tjedna u kojem smo doživjeli ogromnu volatilnost i nervozu na financijskim tržištima, sve će oči biti uprte u Eruopsku središnju banku (ECB).
Pitanje svih pitanja glasi: Hoće li ECB odmah odgovoriti promjenom vlastite politike ili će ipak uzeti predah?

ECB bi mogla donijeti odluku o kupovini državnih obveznica na svojoj sjednici koja je na rasporedu u četvrtak 22. siječnja, iako grčki izbori kompliciraju takav scenarij.

No, s obzirom na tržišnu situaciju koja je iznimno krhka, može se očekivati da ćemo vidjeti još jednu ekstremnu reakciju ne poduzme li ECB nove mjere.

ECB ne bi trebala imati problema opravdati nove mjere. Njezin je mandat osigurati stabilnost cijena i inflaciju blizu razine od 2 posto. Trenutno je inflacija blizu nule, a može se očekivati njezin dodatni pad uzevši u obzir padajuće cijene nafte. Izvori Reutersa tvrde da bi ECB mogao zauzeti "hibridni" stav - kupovati dug i podijeliti nešto rizika u eurozoni dok bi nacionalne središnje banke mogle donijeti svoje vlastite odluke sličnog karaktera. Program bi mogao biti limitiran na razinu od 500 milijardi eura.

No, moguće je i da će odluka Europskog suda pravde utjecati na ECB. Član Izvršnog odbora izjavio je da bi kvantitativno labavljenje trebalo biti veliko kako bi imalo utjecaj.

Svjetska ekonomija je sve samo ne u dobrom stanju. Potvrđuju to i nedavne snižene prognoze globalnog rasta Svjetske banke. Eurozona i Japan čine se kao najveći problemi, no strahuje se i od usporavanja kineske ekonomije. Te je strahove ovoga tjedna "podržala" padajuća cijena bakra koja sugerira probleme s obizoom na to da je Kina navjeći potrošač ove sirovine.

MMF će svoje prognoze objaviti u torak, a i ovdje se očekuje da vidimo snižene izglede. Također, rizik je i Grčka gdje se u iduću nedjelju održavaju parlamentarni izbori na kojima je izgledna pobjeda Syrize. Rusija je u sve goroj situaciji o čemu svjedoči i rezanje kreditnohg rejtinga od strane Moody′sa koji je spustio ocjenu samo jedan stupanj iznad razine "smeća".