LONDON - Cijene nafte na svjetskim su tržištima danas porasle drugi dan zaredom uslijed neočekivane odluke američke središnje banke Fed o nastavku labave monetarne politike, zbog čega je porasla potražnja za rizičnom imovinom.

Barel sirove nafte na londonskom tržištu poskupio je za daljnjih 58 centi, na 111,18 dolara. Jučer je na zatvaranju stajao 110,60 dolara, na dnevnom dobitku od 2,41 dolar.

Na američkom tržištu cijena mu je porasla za dodatna 72 centa, na 108,79 dolara. Jučer je uvećana za 2,65 dolara, na 108,07 dolara.

Cijene nafte na londonskom i američkom tržištu jučer su zabilježile najsnažniji rast u posljednja tri tjedana, nakon odluke Feda koja je iznenadila tržišta. Najava nepromijenjenog programa kupovina obveznica pogodila je dolar, dok je potražnja za rizičnom imovinom porasla.

Uzlet cijena donekle su zakočile izjave iranskog predsjednika Hasana Ruhanija koji je obećao da njegova vlada nikada neće razvijati nuklearno naoružanje. Riječ je o dosad najsnažnijem signalu da bi se diplomatskim putem mogli 'omekšati' desetljećima zategnuti odnosi Irana i Zapada.

To je izbrisalo dio premije rizika povezane sa strahovima od potencijalnog sukoba Irana sa Zapadom, koja je ugrađena u cijene nafte.

"Cijene nafte moraju balansirati između olakšanja zbog Fedove odluke i vjere u izjave iz Irana", kazao je Olivier Jakob, analitičar u tvrtki Petromatrix.

Zauzdavanju uzleta pomogli su i stišani strahovi od vojne intervencije protiv Sirije, nakon što su se zapadne sile okupile na drugom danu pregovora o prijedlogu rezolucije o uništenju sirijskog kemijskog arsenala.

Potporu cijenama pružio je pak snažan pad zaliha sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za više od četiri milijuna barela, na najniže razine od ožujka 2012. godine, pokazali su podaci američke vlade.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je danas na svojoj internetskoj stranici da je cijena barela referentne košarice njezine nafte jučer iznosila 107,26 dolara, što znači da je bila za 38 centi niža nego dan ranije.