U tjednu za nama na novčanom je tržištu nastavljeno raspoloženje iz prošlog tjedna. Kao što smo i očekivali ZIBOR kotacije na duljem kraju krivulje su nastavile rasti pa je jednogodišnji ZIBOR dosegnuo gotovo 6%, dok su kraća dospijeća zabilježila blage korekcije. Rast kamatnih stopa ne iznenađuje s obzirom da potražnja za novcem i dalje značajno premašuje ponudu, što je vjerojatno posljedica neizvjesnosti s obzirom da u sljedećem tjednu počinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve pa na snagu stupa odluka središnje banke o povećanju stope obvezne pričuve na 14 posto. Višak likvidnosti se i u ovom tjednu zadržavao iznad 3,5 milijardi kuna, no u idućem tjednu likvidnost će se smanjiti.

Prinosi na trezorske zapise na posljednjoj su aukciji pratile rast kamatnih stopa na tržištu novca. Na aukciji je izdano 455 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa (šestomjesečnih i jednogodišnjih) te 28,6 milijuna eura zapisa uz valutnu klauzulu (tromjesečni i jednogodišnji), pri čemu su prinosi na sva dospijeća porasli, i to između 25 i 75 baznih bodova. Jednogodišnji kunski prinos je dosegnuo 5 posto. S obzirom da u sljedećem tjednu nema dospijeća trezorskih zapisa niti je Ministarstvo financija za sada najavilo novu aukciju, ona se vjerojatno neće niti održati. Međutim, s obzirom da u zadnjem tromjesečju na naplatu dolazi 3,1 milijarda kuna i 418 milijuna eura trezoraca, do kraja godine očekujemo manje-više redovitu dinamiku održavanja aukcija.

Nadalje, prema trenutnim podacima u prvom tromjesečju iduće godine obveze po izdanim zapisima iznose 5,2 milijarde kuna i 86 milijuna eura, koje će vjerojatno biti refinancirane novim izdanjima trezoraca. Valja primijetiti da se iznos dospijeća uz valutnu klauzulu bitno smanjuje u prvoj polovini godine, što je posljedica usporavanja dinamike izdanja valutnih trezoraca tijekom ove godine.

Na deviznom tržištu postojane deprecijacijske pritiske na domaću valutu stvara uglavnom korporativna potražnja za devizama motivirana obvezama prema inozemnim vjerovnicima. Naime, do kraja godine dospijeva preko 2 mlrd eura inozemnog duga korporativnog sektora. U drugom dijelu tjedna blago su ojačali aprecijacijski pritisci na kunu uslijed povećane ponude deviza od strane institucionalnih investitora pa se tečaj EUR/HRK spustio malo ispod 7,50 kuna za euro. U tjednu pred nama očekujemo stabilno trgovanje u rasponu od 7,485 do 7,51 kuna za euro. Do kraja godine očekujemo slične razine trgovanja. S druge strane zamjetnijeg slabljenja kune naspram eura ne bi trebalo biti obzirom na spremnost HNB-a da očuva stabilnost tečaja te nastavak izdavanja trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.