Izjava prvog čovjeka Europske središnje banke Marija Draghija u petak da se brzo mora intervenirati na tržištima kako bi se potaknula inflacija izazvala je nagli skok europskih dionica i indeksa.

Prema informacijama iz ECB-a, iznos intervencije iznosit će čak tisuću milijardi eura budući da su se očekivanja o inflaciji spustila do toliko niskih razina da se mora učiniti "sve što je moguće kako bi se pokrenula inflacija i oživjela europska ekonomija". Inflacija u eurozoni iznosila je u listopadu tek 0,4 posto, daleko ispod planiranih dva posto.

Na Draghijeve izjave naglo su skočila europska tržišta kapitala, a vodeći indeksi porasli su više od dva posto. Istodobno bilježi se pad prinosa na državne obveznice, dok je euro pao za 0,8 postotnih bodova na razinu od 1,2432 prema američkom dolaru, navode analitičari Prudence Capitala. Nakon što se godinama borila s dužničkom krizom i uzdrmanim bankovnim sektorom, šest godina poslije izbijanja svjetske financijske krize krajem 2008., najveću prijetnju europskoj ekonomiji i krhkom oporavku danas predstavlja opasnost od deflatornih kretanja.

Strahove o negativnoj inflaciji u eurozoni raspiruje statistika; naime, posljednje brojke o razini cijena u eurozoni najniže su u posljednjih pet godina. Dok je relativno lakša borba s inflacijom (barem u eurozoni) podizanjem kamatnih stopa, pitanje je što učiniti s deflacijom kad su u većini zemalja kamatne stope ionako opasno blizu nule.