Dioničari Zagrebačke burze, iako svi tvrde da su složni oko nužnosti da se dionice ZSE-a što prije uvrste u trgovinu, na skupštini održanoj u utorak nisu se mogli složiti o tome treba li dionice uvrstiti na Službenu kotaciju ili u multilateralnu trgovinsku platformu te hoće li Hanfa imati što protiv.

Četiri mjeseca nakon najavljenog roka u utorak je održana godišnja skupština dioničara Zagrebačke burze. Ponovno ju je obilježilo neslaganje glavnih aktera, a jedina odluka donesena na skupštini koja bi mogla utjecati na njezin daljnji rad i razvoj jest uvrštenje dionica u službeno tržište ZSE-a.

Kako je bilo očekivano, ni izglasavanje te odluke, koju su predložili dioničari brokerske kuće Abacus brokeri i Fime, nije prošlo bez ozbiljne rasprave.

Najveći pojedinačni dioničar i član Nadzornog odbora Ivan Tadin, vlasnik brokerske kuće Hita Vrijednosnice, na prijedlog Abacusa i Fime dao je protuprijedlog prema kojem se dionice ZSE-a ne bi uvrstile izravno u Službeno tržište, već bi prvo bile uvrštene u trgovinu u multilateralnoj trgovinskoj platformi MTP.

S Hanfom ili bez nje
Kako je za Business.hr rekao Tadin, riječ nije bila o tome da on ima išta protiv toga da dionice jednom budu uvrštene u Službeno tržište, već smatra kako bi bilo bolje da u trgovinu budu uvrštene što prije, a uvrštenje u Službeno tržište zahtijeva izradu prospekta i odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Sličnog je stava bio i drugi član Nadzornog odbora Ratko Bajakić, koji smatra da je protuprijedlog bio bolji, jer je ostavljao mogućnost da se ne ide odmah na Službeno tržište.

Prema njemu, za uvrštenje u Službeno tržište najbitniji je ekonomski aspekt, odnosno smisao uvrštenja u bilo koju kotaciju, a to je ispunjavanje kriterija likvidnosti.

Bajakić kaže kako nema smisla da dionica bude uvrštena previsoko ako nema dovoljno prometa te ističe kako je nužno da se prijedlog uvrštenja prije dogovori s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga jer Burza nije obično trgovačko društvo i nije do kraja jasno što njezino uvrštenje u Službeno tržište povlači za sobom, pa bi bilo sretnije rješenje da se prvo uvrsti u MTP.

No, iz redova predlagatelja uvrštenja u Službeno tržište dolazi drukčija interpretacija. Nužno je da Zagrebačka burza bude predvodnik u provođenju načela transparentnosti tržišta i ne vide ništa problematično u činjenici da Hanfa mora odobriti prospekt za uvrštenje Zagrebačke burze u Službeno tržište, jer ne vide ni razlog zašto ZSE ne bi mogao biti uvršten u tu drugu najvišu kotaciju ispod Prime marketa, na koju još nije uvrštena nijedna dionica.

Prospekt postoji
Tako Daniel Nevidal, član Uprave Intercapitala, kaže kako su svi već pomalo rezignirani pat pozicijom u kojoj se našla Zagrebačka burza, jer je čak prihvaćena odluka o izlistavanju u Službeno tržište donesena bez određenih vremenskih rokova, samo uz uvjet da to bude u najskorijem mogućem roku.

I dok iz krugova protivnika izravnog izlistavanja na Službeno tržište tvrde kako Burza ne može u skorom roku sastaviti Prospekt, Business.hr doznaje da je još prošla Uprava sastavila infomemorandum na zahtjev Marijana Palića iz Auctora, koji je tijekom 2009. pokušavao okupiti dioničare za prodaju ZSE-a. Isti infomemorandum temelj je za sastavljanje prospekta.

Osim kritike Miljenka Stuhne iz brokerske kuće Complete Line, koji je kritizirao izvješće o stanju društva koje je na kraju ipak usvojeno, Tadin i predstavnica Auctora Dunja Babić glasali su i protiv davanja razrješnica Upravi Roberta Motušića, ali na kraju je i on dobio razrješnicu.

Cuccurin onemogućio glasanje o strateškom planu
Izlistavanje dionica ZSE-a nije bilo jedina točka razdora između suprotstavljenih skupina dioničara. Prije nego što je na red došla točka devet, odnosno izlistavanje, koplja su se lomila na usvajanju izvješća o stanju ZSE-a, a još više oko prijedloga strateškog plana razvoja burze.

Kako doznaje Business.hr, prezentacija strateškog plana, koju je odradila predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić, bila je štura i nije nudila nikakve konkretne podatke o planu razvoja koji bi bili potkrijepljeni brojkama.

U planu su samo taksativno nabrojene neke otprije poznate namjere, poput uvrštenja derivata u trgovinu na ZSE-u, suradnje s tržištima u regiji i smanjenja troškova poslovanja.

Posebno je strog bio Josip Galinec, vlasnik brokerske kuće To One, koji je strateški plan ocijenio vrlo negativno i tražio da ga se doradi.

Kad su se i ostali dioničari Burze odlučili nešto dublje pozabaviti strateškim planom, i kada je postalo izgledno da neće biti usvojen, predsjednik skupštine, odnosno predsjednik NO-a Plinio Cuccurin, odlučio je povući prijedlog s glasanja rekavši kako dioničari nemaju što ni usvajati jer ga je Nadzorni odbor već usvojio.