Unatoč dugotrajnoj letargiji i pesimizmu, na domaćem tržištu kapitala moglo se u manje od dvije godine sretnim ulaganjem zaraditi i do 200 posto. Početkom ožujka lani, pod utjecajem svjetske krize, dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX spustio se na samo 1262,58 bodova. Do kraja prošlog tjedna, vrijednost mu je porasla 47,5 posto.

No, ulagači koji su tada prepoznali dionice poput AD Plastika, Končara EI, Atlantic grupe ili Konzuma i više su nego udvostručili svoje ulaganje. AD Plastik je u manje od dvije godine skočio čak 196 posto. Na minimumu je cijena dionice iznosila 34 kune, dok je prošloga petka stajala 100,7 kuna. Tu je i Končar Elektroindustrija koja je u istom razdoblju narasla 182 posto, sa 175 kuna na 495 kuna. Atlantic grupa je, pak, s 344 kune skočila na 810 kuna i svojim ulagačima donijela zaradu od impresivnih 135 posto. Analitičari objašnjavaju da je jedan od razloga zbog kojeg su ove dionice toliko odskočile od tržišnog trenda činjenica da se radi o jako dobrim kompanijama. “Spomenute dionice, koje su ostvarile visoke povrate od 2009. godine, su zdrave kompanije s dobrim rezultatima poslovanja čak i u krizi, što je djelomično posljedica činjenice da se radi o kompanijama iz relativno necikličnih sektora”, smatraju u Raiffeisen Consultingu. Tu je i tržišni položaj same kompanije koji daje jasan signal ulagačima. “Veće će šanse za rast imati kompanije koje su se orijentirale na prihode iz inozemstva koje se oporavlja (AD Plastik, Ericsson NT, Atlantska plovidba). Ili su isključivi lideri u svom sektoru u Hrvatskoj ili monopolisti (HT, Konzum, Petrokemija, JANAF, Adris ili Croatia osigutanje)”, smatra investicijski savjetnik Abacus brokera Petar Brkić.

Tako je, recimo, dionica Konzuma skočila 147 posto, povlaštena dionica Adrisa 89 posto, a Petrokemije čak 166 posto. Je li ovakav rast cijene dionica opravdan? Brkić smatra da jest, s obzirom na to da naše kompanije ne mogu imati nikakvu premiju, nego samo biti valorizirane lošije od kompanija s istim rezultatima u državama koje bolje upravljaju svojim gospodarstvom. “Da li je nešto opravdano ili nije, najviše je stvar nečije percepcije i trenutačnog burzovnog sentimenta. Onaj koji posjeduje neke dionice, sigurno smatra, bez obzira na fundamente, da je riječ o izdanju koje bi trebalo dobivati na vrijednosti i obrnuto, a raspoloženje na burzi je to koje diktira smjer i ritam trgovanja”, kaže investicijski savjetnik Credosa Roman Rinkovec. Ističe kako na burzi, kao što je naša, neki veći nalog za prodaju odnosno kupnju dodatno može kratkoročno utjecati na jaču reakciju cijene, kao što i pojava nekog uglednog kupca za neko izdanje može usmjeriti tijek zbivanja. Za razliku od već spomenutih dionica, postoje i one koje su bile loš izbor za ulaganje u posljednje dvije godine. Primjerice, dionice HG Spota, Ingre, Instituta IGH, Magme ili Optima telekoma. “Dobro i vrijede u kakvim su problemima”, kratko komentira Brkić. No, ističe i kako dugoročno treba gledati financijska izvješća, vidjeti fundamentalnu analizu i u skladu s tim investirati.

HG Spot
Druga strana medalje
Dionica HG Spota u posljednjih gotovo dvije godine skliznula je 84 posto, a one Ingre, Magme i Optima telekoma između 40 i 50 posto. Time su potvrdile da burza može biti prilika kako za dobru zaradu tako i za gubitak.