Nakon Zagrebačke burze, i Hanfa je jučer zatražila da se Mol očituje zbog trostrukog povećanja proizvodnje i zarade na plinu u Siriji (umjesto 16 milijuna kuna mjesečno imat će do 50, u deset godina čak 5,7 mlrd. dolara), što se smatra cjenovno osjetljivom informacijom koju Mol nije na vrijeme prijavio burzi.

Ta informacija nije bila poznata svim investitorima kada je početkom prosinca Mol dao privatnu ponudu za otkup osam posto Ininih dionica. A upravo je početkom prosinca i počela testna proizvodnja na plinskoj stanici Jihar u Siriji, piše Večernji list. Nagađa se kako su Mol, a možda i mirovinski fondovi, imali tu povlaštenu informaciju pa su krenuli u otkup Ininih dionica – Mol s namjerom da preuzme većinsko vlasništvo, a fondovi da spriječe tu mađarsku kompaniju u tom naumu. Ipak, u Hanfi objašnjavaju da je regulatorima u svijetu općenito teško dokazati je li netko zatajio ili znao koliko će plina naći u vrijeme kada je započeo bušenje nalazišta te dokazati da je netko namjerno zadržao tu informaciju.

I dok se rat za Inu zakuhava, cijena te dionice na burzi raste. Jučer je dosegnula 2.963 kuna, a tu je cijenu ponudio tajanstveni američki ulagač koji se također ubacio u igru oko Ine. On je uspio prikupiti 0,12 posto te dionice i od početka kupnje ostvario je promet od 35 milijuna kuna. Kako piše Večernji, taj ulagač uspio je poremetiti planove mirovincima i usporiti im kupnju dionica. Do jučer su prikupili 3,4 posto dionica Ine, tek 0,1 posto više nego prije dva dana. Da bi spriječili Mol u preuzimanju te kompanije, koji sada ima 47-postotni udio, moraju kupiti šest posto dionica.

Hanfa se jučer obratila i američkom regulatoru SEC-u (Securities and Exchange Commission) kako bi on provjerio nije li slučajno taj američki ulagač povezan s Molom. Iz krugova bliskih mirovinskim fondovima pak doznajemo kako su mirovinci u bitku za Inu krenuli nakon što su 9. prosinca na američkom portalu Bloomberg (na servisu dostupnom samo pretplatnicima) pročitali informaciju o povećanju proizvodnje plina u Siriji.

Ta ih je vijest navodno ohrabrila da krenu u kupnju dionica jer im je bilo jasno da će vrijednost Ine biti sve veća budući da će kompanija na plinu ostvarivati velike zarade. Mirovinci se, naime, pokušavaju opravdati zašto su ušli u rat za Inu tek nakon Molove ponude koja je dionicu podignula na 2.800 i više kuna, a nisu je kupovali kada je bila samo 1.700 kuna. Kao što je Mol imao, tako su i mirovinski fondovi, odnosno ministar gospodarstva Đuro Popijač, mogli imati povlaštenu informaciju o većoj proizvodnji plina u Siriji, aliinformacija im je navodno stigla s Bloomberga. Ina je i dobit u prva tri kvartala ostvarila upravo na plinu iz Jadrana i Sirije.