Nakon što je godinama podupirao monetarnu stabilnost Hrvatske i stabilan tečaj kune, Međunarodni monetarni fond u zaključnoj je izjavi nakon posljednje runde redovnih konzultacija upozorio na precijenjenost tečaja kune.

"Naše procjene pokazuju da bi tečaj (kune op.a.) mogao biti blago precijenjen", stoji u jučer objavljenoj izjavi misije MMF-a uz ogradu da njihove "procjene podliježu znatnim nepouzdanostima".

Iako su neravnotežu tečaja od 2 do 3 posto MMF-ovci zabilježili već prošle godine, ton tadašnje izjave bio je mnogo blaži: "Realni tečaj nije znatno neusklađen". Godinu prije realni je tečaj prema MMF-u bio "načelno u skladu s fundamentima", a stabilan tečaj tada su prozvali "ključnim elementom uspješnosti Hrvatske".

Iako iz MMF-a i sada ističu da bi pogoršanje bilance stanja i recesijski učinak, s obzirom na velike valutne izloženosti, bili značajni čak i u slučaju umjerene nominalne deprecijacije, iz izjave MMF-a može se iščitati da je labavljenje tečaja jedna od njihovih preporuka u nužnom poticanju vanjske konkurentnosti.

U međuvremenu će HNB inzistirati na politici stabilnog tečaja zato što bi koristi koje bi konkurentnosti donijela promjena tečajnog režima postale vidljive tek nakon što se poboljša rast u trgovinskim partnerima te nakon što struktura hrvatskoga gospodarstva postane više izvozno orijentirana, objašnjavaju u MMF-u.

"Uz realne izglede da euro bude uveden tek u srednjoročnom, odnosno dugoročnom razdoblju, unutarnja će prilagodba vjerojatno podrazumijevati razdoblje u kojem će inflacija biti niža od one u trgovinskim partnerima, sporiji rast u kratkoročnom razdoblju i nastanak troškova u bilancama banaka zbog veće razine loših kredita", upozoravaju iz MMF-a.

Navode i da bi "prilagodbu trebalo postići dohodovnim politikama koje povećavaju konkurentnost, a oslanjaju se na ograničavanje rasta plaća, u čemu bi javni sektor trebao imati vodeću ulogu i u reformama za povećanje produktivnosti".

Prije nego što se ponovo uspostavi ravnoteža gospodarskog rasta u korist sektora razmjenjivih dobara, u MMF-u ne vide da bi gospodarski rast u srednjem roku mogao premašiti tri posto.

"Pozivamo hrvatske vlasti da što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu što prije", napominju u MMF-u.

Iako pozdravljaju smanjenje stopa poreza na dohodak, smatraju da bi prije trebalo provesti konsolidaciju rashoda i strukturne reforme.