Domaći obvezni mirovinski fondovi (OMF) lani su zaokrenuli ulagačku politiku koju provode izvan granica Hrvatske. Ukupna inozemna imovina krajem 2010. iznosila je 4,35 milijardi kuna, što je gotovo 12 posto imovine četiriju OMF-ova.

Godinu dana prije izvan granica Hrvatske bilo je investirano 2,8 milijardi kuna, odnosno 9,5 posto ukupne imovine. Uz rast stranih ulaganja sama struktura investicija bitno je promijenjena. Tako su fondovi odlučili napustiti strane državne obveznice. Iako su krajem 2009. samo dva OMF-a, AZ fond i PBZ/CO fond, bila izložena toj vrsti vrijednosnica, najnoviji podaci regulatora pokazuju da u inozemne državne obveznice ulaže još samo AZ. No i oni su svoju izloženost smanjili na samo trećinu – sa 1,2 milijarde kuna, odnosno 10,1 posto cijelog portfelja, na 445 milijuna kuna i 3,1 posto portfelja krajem 2010. U AZ fondu kažu kako “odlazak” iz obveznica u dionice nije promjena strategije ulaganja, nego odgovor na kratkoročne tržišne prilike. “U obveznicama smo bili duže vremena jer smo očekivali da će pad inflacije pozitivno djelovati na njihove povrate te smo stoga za svoje članove ostvarili iznadprosječne prinose za takvu vrstu instrumenata. Sada nam trenutne razine prinosa više nisu interesantne”, poručuju u AZ fondu.

Defenzivni sektori
Kapital stranih državnih obveznica “prelio” se u inozemne dionice. “Većinu inozemnoga dioničkog portfelja ulažemo u dionice iz defenzivnog sektora s visokim dividendnim prinosima. Smatramo da će takve dionice na dulji rok donijeti veći povrat od ulaganja u inozemne obveznice”, poručuju u AZ-u. Istodobno vjeruju da će takve dionice zbog defenzivnosti sektora u kojima posluju u slučaju većih potresa na tržištu biti znatno manje pogođene od cikličnih dionica. S druge pak strane pojačano se ulaže u strane otvorene investicijske fondove (OIF). Tamo su krajem godine fondovi držali gotovo dvije milijarde kuna, dok su krajem 2009. imali nešto više od 713 mil. kuna.

Pitanje naknada
Jedino se AZ fond potpuno povukao iz ove pozicije. Ističu kako preferiraju izravno ulaganje u dionice, a ne neizravno kroz investicijske fondove. “Smatramo da nije primjereno da naši članovi plaćaju dvostruku naknadu za upravljanje”, zaključuju u tom fondu. Trenutno u strane OIF-ove najviše ulaže Raiffeisen OMF koji u njima drži nešto više od milijardu kuna, odnosno 8,75 posto imovine. PBZ/CO ima 461,7 milijuna kuna, odnosno 7,5 posto imovine u inozemnim OIF-ovima, dok je Erste izložen sa 528,2 milijuna kuna, što je 11 posto imovine. “Erste Plavi OMF povećao je svoju izloženost stranim tržištima nakon sanacije grčke krize i daljnjeg oporavka svjetskih tržišta”, poručuju iz tog OMF-a. Taj je fond znatno povećao ulaganje u inozemne dionice i OIF-ove jer se udio strane imovine s gotovo devet posto krajem 2009. povećao na 14,8 posto.

2010.
Sedam milijardi kuna više
Podaci koje je objavila Hanfa otkrivaju da se neto imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova lani povećala za više od sedam milijardi na ukupno 36,3 mlrd. kuna krajem prosinca. Najveći je i dalje AZ fond koji upravlja sa 14,4 milijarde, a slijede ga RBA fond sa gotovo 11 mlrd., PBZ/CO sa 6,1 mlrd. te Erste plavi sa 4,8 mlrd. kuna.