Potražnja za kunskim viškovima likvidnosti na tržištu novca tijekom tjedna uglavnom je premašivala ponudu koja ipak u cijelosti nije iskorištena zbog limita sudionika i zbog visine kamatnih stopa koje nisu bilježile bitnije promjene. Kraći kraj krivulje ZIBORa imao je blagu tendenciju pada koja će se nastaviti do početka novog razdoblja održavanja pričuve (srijeda) kada ćemo zasigurno zabilježiti rast istih.

Promatrajući indikatore likvidnosti HNB-a višak likvidnosti uskoro bi mogao biti poboljšan plasmanom dijela kunskih depozita države u sustav, a o alokaciji sredstava ovisiti će i kretanje kamatnih stopa. Aukcija trezorskih zapisa protekla je uz nešto manji, ali ipak dovoljan interes investitora (bid/cover 1,2). Ukupno gledajući plan izdanja je premašen, a ovotjedno dospijeće obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama središnje države u cijelosti je podmireno. Pritom treba primijetiti da je ostvareni iznos emisije u HRK od 903 mil. kuna bio ispod vrijednosti dospijeća (1,2 mlrd. kuna), ali i plana izdanja (1 mlrd. kuna). Ipak, istovremeno je ostvareni iznos emisije uz valutnu klauzulu uvelike nadmašio plan izdanja (8,2 mil. eura) te dospijeće (20 mil. eura).

Potonje je utjecalo i na blagu korekciju tržišnog tečaja EUR/HRK koji se netom poslije aukcije spustio na najnižu razinu od sredine siječnja (7,55 kuna za euro). U tjednu pred nama na deviznom tržištu ne bi trebalo biti većih odstupanja od ovotjednog raspona trgovanja (7,55 do 7,57 kuna za euro) budući da se na tržištu polako ublažava potražnja za devizama od strane korporativnog sektora koja je u predhodnom razdoblju stvarala pritiske na rast EUR/HRK. S druge strane ostaje još uvijek upitno koliko država namjerava izdati trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu obzirom na razmjerno visoko dospijeće (93 mil. eura).

U slučaju većeg upisa od dospijeća ne isključujemo mogućnost i pada tečaja ispod 7,55 kuna za euro, koja je trenutno po našim očekivanjima razmjeno čvrsta točka otpora. Osim trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu dopijeva i 943 milijuna kuna čistih kunskih trezoraca. Očekujemo dovoljan interes tržišnih sudionika i blagi rast prinosa. Izgledan je i nastavak trenda promjene valutne strukture kratkoročnog duga po trezorcima gdje se smanjuje dug na osnovu kunskih, a povećava dug na osnovu trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Trenutačno dug središnje države na osnovu izdanih trezorskih zapisa iznosi 15 mlrd. kuna te 1,5 mlrd. eura (od čega se 781 mil. odnosi na izdanja uz valutnu klauzulu, a ostatak na čista eurska izdanja) odnosno 7,6% procijenjenog BDP-a za 2012.