Vlada je u srijedu na telefonskoj sjednici donijela odluku o izdavanju euroobveznica vrijednih 1,5 milijardi dolara i time "amenovala" svoje prvo zaduživanje na stranom tržištu.

Obveznice koje je tijekom roadshowa stranim investitorima predstavio ministar financija Slavko Linić na kraju su izdane na rok od pet godina - dospijevaju 27. travnja 2017. - i uz prinos od 6,375 posto. Kamate na obveznice vlasnicima će se isplaćivati svakih šest mjeseci, a prvi uplata stići će 27. listopada ove godine.

Dobra cijena

Linić je prije izdanja obveznice govorio kako je Hrvatskoj dovoljno da se zaduži za milijardu eura ili 1,3 milijarde dolara, a nakon što je zaduženje dogovoreno, što se dogodilo 19. travnja, ustvrdio je kako je, kada se gleda profesionalno, "postignuta dobra cijena".

Istaknuo je i kako činjenica da je obveznice kupilo više od 350 sudionika pokazuje "da su oni itekako povjerovali u Vladin program reformi, ali i odgovornost za deficit proračuna", zaključivši da nas to "može zadovoljiti".

Obveznice, čiji su aranžeri bili Citigroup Global Markets, londonski ogranak njemačkog Deutsche Banka, i J.P. Morgan Securities, vlada Zorana Milanovića uspjela je plasirati uz isti prinos koji je prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama za 10-godišnje obveznice morala ponuditi bivša vlada premijerke Jadranke Kosor, odnosno tadašnja ministrica financija Martina Dalić.

Međutim, prilikom gostovanja u emisiji Hrvatske televizije Otvoreno Linić novi prinos na obveznice nije želio uspoređivati s onim koji je prošle godine za zaduživanje u Sjedinjenim Američkim Državama dogovorila Martina Dalić, istaknuvši da su to "kruške i jabuke".

"Ovo je petogodišnja kamata, a prije je tržište imalo nižu kamatu za hrvatske rizike. Zaduživanjem na stranom tržištu osigurana su veća sredstva, ostavljeno je više novca za privredu, a to je osiguran priljev deviza", izjavio je Linić.

Nespecifični uvjeti

I ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek slaže se da je prošlogodišnju i ovogodišnju obveznicu teško uspoređivati, no ipak je za Business.hr rekla da kod obveznica postoji krivulja prinosa te kako kraći rok obično znači i manje prinose, ali i naglasila da su u posljednje vrijeme uvjeti na tržištu "vrlo nespecifični".

"Činjenica da se Hrvatska uopće uspjela zadužiti je pozitivna. Interes investitora za naše obveznice bio je vrlo dobar, posebice ako se uzme u obzir to da su u posljednje vrijeme bili pod utjecajem različitih faktora i spomenutog nespecifičnog tržišta. Prinosi su solidni i u skladu s očekivanjima, premda su viši nego kod Rumunjske, no to je zato što Hrvatska još uvijek nije članica Europske unije", istaknula je Švaljek.

Ona smatra da će se percepcija ulagača o Hrvatskoj promijeniti kada postane članica Europske unije. Rekla je kako ne treba izostaviti podatak "da smo se uspjeli zadužiti povoljnije nego Mađarska koja jest članica EU, ali ima značajnih makroekonomskih problema".

Ni glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić nije želio uspoređivati uspjeh novog zaduživanja s prošlogodišnjim "jer se situacija uvelike promijenila".

"Uvjeti su zadovoljavajući s obzirom na to da raste zabrinutost eurozone zbog Španjolske", rekao je Šantić i dodao kako su investitori novo zaduživanje pozitivno ocijenili zbog smanjivanja rashodovne strane proračuna.

Šantić je ustvrdio da je interes investitora za novu hrvatsku obveznicu bio solidan te je vrlo vjerojatno da će ovo biti jedino zaduženje ove godine uspije li se deficit održati.