Nije baš tako jednostavno... Koji god kanal okreneš, oni žele vaš novac. Daj, daj, daj. Štedi, štedi, štedi. A u nekim bankama, da ne povjeruješ, taj će isti uloženi novac, kažu, iz dana u dan bivati sve veći. Do nevjerojatnih 10 posto!

Zaista da ne povjeruješ. Posebice je to čudno s obzirom na to da su financijski analitičari, do prije dva mjeseca, upozoravali kako kamate na oročenu kunsku štednju nikada nisu bile tako prokleto niske, samo 0,92 posto, kako su nedavno izračunali u Hrvatskoj narodnoj banci. Ipak, kada zgodna teta s vašeg televizijskog ekrana poručuje kako u njenoj banci ta kamata iznosi čak 9,58 posto više, rijetko tko bi odolio u istu ne otrčati. Ako ste među lakovjernijima pa vam odmah na prvu nije bilo sumnjivo, vi ipak imajte na umu da vam banke nisu prijatelji, pa malo prespavajte kako biste ujutro pročitali i onaj sitni print što su vam ga u reklami tek ovlaš spomenuli.

Ne postoji banka koja će vam na vašu jadnu štednju ponuditi 10,50 posto kamate. U najboljem slučaju, ta će kamata iznositi više od 10 posto samo posljednji mjesec u godini oročene štednje, no efektivna kamatna stopa, ono što ćete prosječno na štednju dobiti nakon što ste banci na godinu dana povjerili novac, zapravo je 4,05 posto. Ili 300-tinjak kuna na tisuću eura ušteđevine. A ne 700. kako ste lakovjerno povjerovali. Ipak, analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić poručuje da se štednja u eurima i dalje isplati te kako su u Hrvatskoj, tvrdi, kamatne stope i dalje više nego što su to u zemljama poput, primjerice, Njemačke.

Kamate na kunsku štednju nisu se digle iznad tih prosječnih 0,92 posto, no kako većina Hrvata štedi ipak u eurima, kamatne stope na ovu valutu ipak su nam reprezentativnije, upozorava Šantić. Posljednjih dana, međutim, s raznih strana pristižu savjeti građanima kako je štednju iz eura trenutačno najbolje prebaciti u američke dolare. Naime, dolar je pao ispod pet kuna (točnije 4,974) što bi značilo da je, barem naizgled, isplativo svu štednju prebaciti u ovu valutu pa potom čekati da opet naraste na 6 kuna, koliko je iznosio još u lipnju prošle godine. Naravno, pri tome treba biti oprezan pa računati na neke prednosti, ali i mane sličnih financijskih poteza.

Prvo izračunajte koliko ćete, prebacivanjem eura u dolare, izgubiti zbog tečajne razlike (ako kupovni iznosi 7,335, a prodajni 7,379, na veliki iznos štednje nešto ćete izgubiti, i to dva puta jer ćete jednom prebacivati u dolare, a potom iste prodavati za eure). Također, kada je u pitanju štednja u dolarima, kamatne stope znatno su niže od kamatnih stopa štednje u eurima, čak za više od jedan posto, što na veći iznos štednje može donijeti i znatno manju dobit. Kao šećer na kraju, računajte da ćete na pravi učinak štednje u dolarima možda morati jako dugo pričekati.

Prije nego što je dolar dosegnuo šest kuna u lipnju prošle godine, zadnji puta tako je visoko bio sredinom travnja 2006., a kada će opet dostići istu vrijednost, nitko se ne usuđuje predvidjeti. Analitičari očekuju da će se situacija s dolarom početi popravljati prema kraju godine, ali ne toliko da bi se popravila i vaša štednja. Naravno, ako ste prava škrtica, neće vam biti problem pričekati godinama. Dočekate li bolji tečaj dolara, teoretski na štednju možete dobiti i više od 20 posto. Nije zanemarivo, zar ne?