Prvi dan borbe za Inu donio je više uzbuđenja na Zagrebačkoj burzi nego što ga je bilo u cijeloj godini. Na dionice Ine potrošeno je više od 185 milijuna kuna, a cijelo tržište brujalo je o tome kako su pusti milijuni došli iz ruku obveznih mirovinskih fondova.

Naravno, takve spekulacije otvaraju mnoga pitanja. Djeluju li mirovinski fondovi zajednički? Vjerojatno djeluju, jer teško je moguće da su baš sva četiri fond menadžera odlučila postaviti kupovnu cijenu od 2830 kuna. Otkrivanje zajedničke akcije mirovinaca i Vlade zadatak je Hanfe, koja bi ih, ako se njihova veza otkrije, mogla prisiliti da daju i ponudu za preostale dionice Ine koje nisu u portfelju Vlade.

Čime je Vlada „kupila“ mirovince? Posrijedi je sigurno neka vrsta dogovora o mogućem Vladinu reotkupu dionica Ine nakon što je ih mirovinci skupe od malih dioničara, a nije isključena ni mogućnost da se povisi prag obveznoga ulaganja u drugi stup, što bi razveselilo mirovince i osiguralo im povećan pritok gotova novca u budućnosti.

No, što ako Molovi torbari na skrbničkim računima već imaju dovoljno dionica za kontrolu nad Inom i je li onda strategija mirovinaca potpuni promašaj? Iako se u tom scenariju na prvi pogled čini da su se mirovinci zaigrali s našim mirovinama, to ne mora biti slučaj. Mol bi u budućnosti mogao dati novu ponudu za istiskivanje malih dioničara, tj. mirovinaca. U tom slučaju OMF-ovi bi mogli zaraditi jer vjerojatno vjeruju da dionica Ine vrijedi više, ako Mol sada za nju nudi 2800 kuna. Nejasno je onda zašto iste dionice nisu kupovali po cijeni od 1711 kuna, koliko je vrijedila prije ponude.

Kako bilo, svaka strategija iznimno je rizična. Iz današnje perspektive samo je jedna stvar sigurna: profitirat će mali dioničari, koji su u hrvatskome dioničarstvu uglavnom bili zadnja rupa na svirali.