Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga jučer je obustavila trgovanje Inom na cijeli ovaj tjedan, a jedina stvar oko koje se svi slažu je da je "krivac" za to misteriozni skrbnički račun koji drži 1,44 posto Ine.

Dosadašnji medijski napisi govore da iza tog skrbničkog računa, na kojem je 143.628 dionica Ine, što ga čini četvrtim najvećim dioničarom, stoji fond s Cipra koji je u vlasništvu drugog fonda s Britanskih Djevičanskih Otoka, koji pak trgovanje vodi iz New Yorka.

Špekuliralo se i da dionice Ine kupuje američki ulagač, a pojavila se i informacija da je nepoznati kupac Ininih dionica jedan slovački fond, na što su mnogi pomislili da se radi o Slavia Capitalu, slovačkoj private equity tvrtki koja je prošle godine već potpisala ugovor o kupnji Ininog Crobenza, no to je preuzimanje zaustavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

No, potpredsjednik Slavia Capitala Viktor Levkanič, koji je u toj kompaniji zadužen za preuzimanja i spajanja, je u razgovoru za Banku rekao da oni "sigurno" ne kupuju dionice Ine.

Misteriozni skrbnički račun se među 10 najvećih dioničara Ine počeo penjati tijekom Molove posljednje ponude za preuzimanje.

Podsjetimo, mađarski MOL je 2. prosinca najavio da će malim dioničarima Ine ponuditi 2800 kuna po dionici u pokušaju da u hrvatskoj naftnoj kompaniji premaši udjel od 50 posto.

Jutro nakon Molove konferencije za novine Hanfa je obustavila trgovanje Inom, koje je nastavljeno tek 14. prosinca, a u međuvremenu je Vlada, koju je razbjesnila činjenica da ih MOL nije konzultirao prije najave ponude, odlučila da Mađarima neće prepustiti kontrolu nad Inom.

Iako takva odluka nikad nije priznata, kao što niti Vlada niti četiri obvezna mirovinska fonda nikad nisu priznala postojanje međusobnog dogovora, nitko ne sumnja da je upravo nekakav dogovor s Vladom mirovince nagnao da odmah po nastavku trgovanja počnu masovno kupovati Inu po cijeni od 2830 kuna po dionici.

Po 2830 kuna Inom se trgovalo idućih šest dana, tijekom kojih promet nikad nije bio manji od 60 milijuna kuna, a udjeli mirovinskih fondova u Ini u tom su razdoblju itekako nabujali.

No, cijena Ine nakon toga je počela rasti, a rast je uglavnom nastavljen i nakon isteka Molove ponude, pa je zadnja cijena Ine u petak 25. ožujka iznosila 4010,07 kuna.

Misteriozni skrbnički račun, na kojem se i prije nalazilo oko 15 tisuća dionica Ine, dokupljivati ih je počeo još 28. prosinca, a Hanfa je navodno već 29. prosinca od američkog regulatora Seca odlučila zatražiti indentitet nepoznatnog ulagača.

Zbog gotovo eksplozivnog rasta cijene Ine tijekom javne ponude, ne čudi da je MOL svojom ponudom od 2800 kuna prikupio samo 10.082 dionice te ih trenutno ima 4.725.620, zahvaljujući čemu je i dalje najveći dioničar Ine, ali i, s 47,26 posto dionica, prilično daleko od magičnih 50 posto.

Hrvatska vlada i dalje ima 44,84 posto ine, dok četiri obvezna mirovinska fonda zajedno drže 4,05 posto dionica. To pak znači da ni Vlada i mirovinci zajedno nemaju apsolutnu većinu u Ini pa misteriozni skrbnički račun postaje još važniji.

Tko zapravo stoji iza ciparsko/djevičansko/slovačkog fonda i dalje je potpuna nepoznanica i možemo se samo nadati da će kraj Hanfine istrage donijeti nekakvu obavijesti o tome.

U međuvremenu najglasnije špekulacije spominju Mol, no nije isključeno ni da se radi od drugom najvažnijem igraču u posljednjih par mjeseci - mirovinskim fondovima. Naravno, otvorena je i opcija da iza svega stoji neki anonimni investitor koji želi zaradati na udjelu koji bi jednoj strani mogao donijeti prevlast u borbi za najvrjedniji komad "obiteljskog srebra".