Kreditom će se financirati modernizacija Ininih rafinerija. Od sredstava kredita vrijednog milijardu dolara, ugovorenog s konzorcijem pet inozemnih i jedne domaće banke, Industrija nafte INA financirat će program modernizacije svojih rafinerija, dok će dio biti iskorišten za refinanciranje postojećeg konzorcijskog zajma od 400 milijuna dolara iz kolovoza 2004. godine, objavili su u četvrtak iz Ine.
Kako se navodi u obavijesti objavljenoj na Zagrebačkoj burzi, to je dosad najveći konzorcijski zajam koji je dobilo neko hrvatsko poduzeće kao zajmoprimac, a značajan je i u usporedbi s drugim nedavno sklopljenim transakcijama vodećih naftnih i plinskih kompanija u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Sindiciranje je bilo uspješno jer je, uz banke s kojima ustaljeno posluje, Ina privukla zanimanje i nekoliko novih zajmodavaca aktivnih u regiji.


"Na temelju solidnih financijskih rezultata zabilježenih u zadnje tri godine i glatke provedbe srednjoročnih inicijativa za poboljšanje učinkovitosti Društvo je postiglo povoljne i inovativne uvjete (tj. mogućnost dvaju jednogodišnjih produženja dospijeća, jednokratnu otplatu i znatno smanjenje marže)", stoji u priopćenju Ine.


Dodaje se da to je "znak snažne potpore međunarodnih i domaćih banaka 1,1 milijardu dolara vrijednom Ininu planu modernizacije i proširenja od 2006. do 2011. godine, kojemu je cilj općenito poboljšati produktivnost i profitabilnost te uskladiti rafinerije sa sadašnjim standardima EU u zaštiti okoliša što se tiče ispuštanja štetnih tvari omogućivši proizvodnju benzina koji odgovara specifikaciji EURO V".


Iz Ine je tako objavljeno da je kredit odobren na pet godina, uz mogućnost produženja dva puta po godinu dana "po slobodnoj odluci svakog od zajmodavaca", a da će kredit biti otplaćen jednokratnom uplatom po dospijeću.


Ugovor o kreditu potpisan je 11. travnja, a konzorcij s kojim je Ina ugovorila ovaj kredit čine Bank of Tokyo-Mitsubishi, Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, Privredna banka Zagreb i Societe Generale Corporate, kao ovlašteni glavni ugovaratelji, dok će Citigroup i Societe General zajednički voditi evidenciju kredita, a Bayerische Landesbank će biti banka zastupnik.
Uz njih, sudjeluju još i Bank Austria Creditanstalt i Zagrebačka Banka, kao glavni ugovaratelji, zatim DZ Bank, KBC Bank, RBS-CBFM Netherlands i Fortis Bank, kao ugovaratelji, kao i Bank Gospodarki Zywnosciowej, kao suugovaratelj te ABC International Bank i Natixis, kao voditelji.