Iako je navala na dionicu Ine u posljednjih mjesec dana oraspoložila domaće brokere jer aktivnijim trgovanjem više zarađuju, postoji i negativna strana priče. Većim volumenima rastu i obveze investicijskih društava prema institucijama. Ovoga puta riječ je o višim uplatama u Jamstveni fond Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD). “Vrijednosti gornje granice namire i pretpostavljene gornje granice namire prethodnih su dana porasle većem broju članova zbog trgovanja dionicama Ine, a kao izravna posljedica rasta gore navedenih vrijednosti zbog izrazito velike volatilnosti na koju je utjecalo iznenadno pojačano trgovanje predmetnim dionicama”, poručuju za Poslovni dnevnik iz SKDD-a. Kraće, brokeri moraju uplatiti više u fond što će im opet srezati dobit. Poslovnom dnevniku se jedan broker u telefonskom razgovoru požalio da zašto se više uopće bavi tim poslom i isplati li mu se jer sada mora depozitoriju dati još novca.

Kratkoročni problem
Hrvoje Japunčić iz Trcin Vrijednosnica, pak, kaže da se nastavno na Pravila SKDD-a, svaka tri mjeseca utvrđuje visina doprinosa pojedinog člana u Jamstveni fond. “Povećano trgovanje dionicama Ine tijekom prosinca, ‘ušlo’ je u sustav izračuna potrebnih doprinosa, pa se za ona društva koja su ostvarila povećani volumen trgovanja (..) sada tijekom početka novog kvartala pojavljuje moguća obveza doplate doprinosa u sam fond, ukoliko njihova postojeća participacija nije dovoljna”, kaže Japunčić. Ističe kako je to u praktičnom smislu, ali samo kratkoročno gledano, mogući likvidnosni problem manjih investicijskih društava. “No, izračun participacije je na kvartalnoj bazi te su sukladno Pravilima mogući i povrati uplaćenih novčanih sredstava i/ili smanjenja pripadnih bankarskih garancija”, objašnjava Japunčić.

Problem naknada
Pitanje naknada na tržištu kapitala poteže se već godinama. Kada je tržište raslo, gotovo nitko nije obraćao pažnju na njih jer su bile neznatna stavka. S obzirom na to da je zbog drastičnog pada vrijednosti dionica domaće tržište kapitala napustio veliki broj ulagača, zbog čega su prometi značajno pali, brokeri u posljednje dvije godine pokušavaju preživjeti na bilo koji način. Pokušali su privući klijente smanjivanjem vlastitih naknada, gdje su neki proviziju smanjili na 0,3 posto, i na taj način produžili ‘vijek trajanja’. No, regulator, burza i depozitorij ne mijenjaju cjenike onom brzinom koju bi neki priželjkivali. Zarada koja je mnoge ‘zapljusnula’ u posljednjih mjesec dana zbog trgovanja dionicom Ine, bit će manja. Od SKDD-a smo pokušali saznati koliko bi društva trebala uplatiti u Jamstveni fond za namiru, no nismo dobili odgovor. Posljednjeg dana studenoga u tom fondu bilo je 72,5 milijuna kuna, od čega je 20,4 milijuna bilo u novcu, a 52,1 milijuna činile su bankovne garancije. Početkom prošle godine, u tom je fondu bilo 93,1 milijun kuna, od čega je 25,5 bilo u novcu, dok su bankovne garancije činile 68,7 milijuna kuna. Kako stoji u pravilima depozitorija, fond je osnovan kako bi se osigurala “potrebna sredstva za ispunjenje neispunjenih obveza za namiru, bilo da je riječ o privremenom ili trajnom neispunjenju”. Svaki sudionik tržišta mora na temelju izračuna SKDD-a uplaćivati određeni iznos u taj fond kako bi se svakom klijentu koji prodaje vrijednosne papire garantirala isplata novca.

Burza
Skok dionice Đure Đakovića
Dionica Đure Đaković Holdinga u ponedjeljak je skočila gotovo 20 posto. U jednom je trenutku završila i u pozitivnoj blokadi, a zadnja joj je cijena bila 43,5 kuna. Uprava se očitovala da joj nisu poznate nove materijalne činjenice koje bi utjecale na rast cijene. Zasad se nagađa da bi mogući razlog rasta cijene mogao biti članak iz tjednika The Economist u kojem se predviđa obnova vojne industrije Srbije, kao i moguće obnavljanje veza srpskih i hrvatskih kompanija u vojnoj industriji.