Imovina četiriju domaćih obveznih mirovinskih fondova u ožujku je u odnosu na veljaču porasla čak 2,88 posto, sa 30,46 na 31,34 milijarde kuna.

Od svih kategorija imovine mirovinaca u prošlom su mjesecu najviše porasli iznosi državnih obveznica. Naime, na aukciji državnih obveznica održanoj početkom prošlog mjeseca OMF-ovi su pomogli Ministarstvu financija s dvije milijarde kuna.

Najveći kreditor Šukerova ministarstva bio je Raiffeisen OMF, koji je kupio obveznice u vrijednosti oko 780 milijuna kuna. Slijedi ga AZ OMF s oko 630 milijuna, PBZ/CO OMF sa 390 i Erste Plavi OMF s oko 290 milijuna kuna vrijednim obveznicama. (Kamatna stopa za kunske obveznice bila je 6,75 posto i one dospijevaju za deset godina).

Prema statistici Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, mirovinci sada drže državne obveznice vrijedne čak 18,67 milijardi kuna, što je 58 posto vrijednosti ukupne imovine četiriju OMF-ova.

Prepolovljeni depoziti
Novac za kupnju obveznicama fond menadžeri pronašli su u prodaji udjela u otvorenim investicijskim fondovima te u povlačenju bankovnih depozita. OMF-ovi su krajem veljače u domaćim fondovima imali 1,6 milijardi kuna, a krajem ožujka na istim su pozicijama imali 825 milijuna kuna ili 48,8 posto manje nego u veljači.

Gotovo 60 posto smanjena je vrijednost njihovih bankovnih depozita, koji su u ožujku iznosili 424 milijuna kuna, a u veljači su vrijedili 1,04 milijarde kuna. Uz izuzetak stranih korporativnih obveznica, porasle su sve ostale imovinske kategorije.

Zapažen, 14,6-postotni rast zabilježen je u stranim dionicama koje su potkraj mjeseca vrijedile 1,27 milijardi kuna ili 162 milijuna kuna više nego u veljači. Usporedbe radi, na domaće dionice mirovinci su potrošili samo 125 milijuna kuna. Ukupna vrijednost domaćih dionica u portfelju mirovinaca krajem ožujka iznosila je 4,33 milijarde kuna.

Ukupna izloženost OMF-ova stranim tržištima iznosi 3,78 milijardi kuna, a dominantan udjel od 2,2 milijarde kuna drži AZ mirovinski fond. Nešto više od 664 milijuna kuna u inozemstu drži Raiffeisen OMF, a po oko 400 milijuna imaju preostala dva mirovinska fonda.

Zanimljivo je da je inozemna imovina mirovinaca jednakomjerno raspoređena - po 1,2 milijarde kuna nalaze se u dionicama, obveznicama stranih država te u stranim investicijskim fondovima.

AZ najbogatiji fond
Najveći mirovinski fond i dalje je AZ s imovinom vrijednom 12,38 milijardi kuna. Slijede ga Raiffeisen sa 9,5 milijardi kuna imovine, PBZ/CO sa 5,2 milijarde i Erste Plavi sa 4,15 milijardi kuna.

Najveći mjesečni rast vrijednosti imovine ostvario je RBA OMF - njegov je portfelj u odnosu na veljaču podebljan za 3,26 posto ili 302 milijuna kuna.

Sukladno imovini raspoređeni su i članovi mirovinskih fondova pa ih najviše, 551.000, ima AZ, potom RBA OMF sa 473.000, PBZ/CO sa 272,12 članova i Erste Plavi sa 235.000 članova.

Ukupna imovina 102 otvorena investicijska fonda (OIF) s javnom ponudom pala je prošli mjesec, i to 5,6 posto, sa 13,13 na samo 12,2 milijarde kuna. To nije razlog za uzbunu s obzirom na to da su spomenuti mirovinci iz fondova prošli mjesec izvukli oko 800 milijuna kuna.

Treba, međutim, napomenuti da je 12 milijardi samo 30 posto imovine fondova iz jeseni 2007., kada je ona premašivala 30 milijardi kuna.

Hrvatski investicijski fondovi najviše novca imaju uloženog u depozite i ostale kratkoročne vrijednosne papire, po tri milijarde kuna u svakoj kategoriji. Više od dvije milijarde kuna uložili su na strana tržišta, a u domaćim dionicama imaju samo 1,4 milijarde kuna. Oko 1,2 milijarde kuna uloženo je pak u državne i korporativne obveznice.

Na kraju prošlog mjeseca u blagajnama OIF-a bilo je pola milijarde kuna gotovine, a na kraju veljače imali su čak 1,1 milijardu kuna gotovine.

Ukupna imovina dioničkih fondova dosegnula je 3,15 milijardi kuna i za 155 milijuna kuna veća je od one u veljači. Zanimljivo je da domaći dionički fondovi imaju više novca uloženog u strane dionice - 1,2 milijarde kuna, a na dionice sa Zagrebačke burze potrošili su samo 946 milijuna kuna.