Sudionici tržišta kapitala u budućnosti mogu očekivati još više regulative i još stroži nadzor regulatora, poručuje Mario Radaković, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Radaković je u svijet financija ušao još 2000., kad se zaposlio u njemačkoj tvrtki Accenture, a 2002. dolazi u društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom PBZ/CO kao analitičar. Upravitelj fonda u tom društvu postaje 2004., a 2007. i član Uprave. Članom Upravnog vijeća Hanfe imenovan je početkom 2012. godine.

Ulazimo u treću godinu mandata sadašnje Uprave Hanfe. Kako biste ocijenili dosadašnji mandat?

Dosadašnji mandat bio je zahtjevan, najkraće rečeno. Mandat ovog Upravnog vijeća najviše je obilježio ulazak Hrvatske u EU. Prilagodba načina radu novom okruženju odnosi se na naše subjekte nadzora, ali i na nas. Trebalo je ustrojiti efikasan sustav konstantnoga usklađivanja s europskom regulativom, a i prilagoditi nadzorne aktivnosti novim zahtjevima. Hanfa je postala članica makro i mikro prudencijalnog sustava financijskog nadzora, što stvara niz novih dnevnih obveza za naše djelatnike. Uzevši u obzir i velike zahtjeve za prikupljanjem podataka i izvješćivanjem, ne čudi činjenica da smo već neko vrijeme jako zauzeti IT projektima i unapređenjem efikasnosti.

Postoji li u sklopu prilagodbe europskoj regulativi još nešto što treba napraviti?

Zasad u svemu držimo korak, no regulativa se na europskoj razini konstantno mijenja i unapređuje, u raznim aspektima. Tu ne može biti zastajkivanja, implementira se ono što je doneseno, radi aktivno na onome što će biti doneseno za šest mjeseci do godine dana, a već se razgovara o onome što će u budućnosti biti interesantno.

Predsjednik Upravnog vijeća Petar Pierre Matek nedavno je na konferenciji Zagrebačke burze najavio stroži nadzor izdavatelja u smislu poštovanja pravila burze. Problem nepoštovanja pravila postoji već desetak godina, zašto se tek sada Hanfa odlučila jače uhvatiti u koštac s tim?

Ne smatram da smo se tek sada počeli time baviti jer Hanfa kontinuirano obavlja nadzor izdavatelja. Druga je stvar što je dio pravila u nadležnosti burze, što znači da ne možemo ulaziti u nešto što nije propisano zakonom. No, vidljiv je trend jačeg reguliranja izdavatelja na razini cijele EU, a time i jačanje uloge Hanfe.

Matek je poručio tvrtkama neka počnu poštovati pravila ili se izlistaju ako na to nisu spremni, odnosno ne žele. Smatrate li da postoji mogućnost odljeva kompanija s burze zbog toga?

Na burzi bi u pravilu trebale biti kompanije koje to žele jer prepoznaju burzu kao mjesto gdje žele prikupljati kapital. To ima svoje prednosti, ali nosi i obveze u odnosu na transparentnost poslovanja i pravodobno javno objavljivanje relevantnih informacija. Ako netko odabere odlazak s burze, ZTK-om je propisana procedura. Za one kompanije koje ostaju važno je da poštuju pravila te da se u skladu s njima ponašaju prema dioničarima. Činjenica da je neko društvo uspostavilo bolju korporativnu kulturu i uvršteno je na uređeno tržište pozitivno utječe i na reputaciju društva i na funkcioniranje društva, takvo društvo postaje željeni poslovni partner i poslodavac.

Najavljen je i rigorozniji nadzor društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Što je tomu razlog?

Mirovinski fondovi financijski su subjekti od posebnog javnog interesa. Promjenom regulative znatno se promijenila definicija organizacijskih zahtjeva za društva za upravljanje mirovinskim fondovima, poput upravljanja rizicima, upravljanja sukobom interesa ili interne revizije. Hanfa će posebno pratiti primjenu nove regulative u radu mirovinskih društava.

Mnogo je kritika na ulaganja mirovinskih fondova, posebno u državne obveznice. Kakav je stav regulatora prema njihovoj ulagačkoj politici?

Ulagačke politike mirovinskih fondova primarno su definirane zakonskim ograničenjima ulaganja u pojedine klase imovine. Bitna promjena u novom zakonu uvođenje je obveznih mirovinskih fondova različitih kategorije (A, B i C), koje imaju različita ograničenja ulaganja i posljedično drukčiji profil rizičnosti. Sada svaki član može sam izabrati kategoriju fonda sukladno svojoj preferencijama. Na taj način dosadašnje kritike i prijedlozi koliko bi fondovi trebali ulagati u obveznice a koliko u dionice prestaju biti relevantni. Podaci za prvih nekoliko mjeseci primjene novog zakona pokazuju da se mali broj članova odlučio za promjenu te da su ostali u fondovima kategorije B koji su po strukturi ulaganja naslijedili dosadašnje fondove. Vezano uz kvalitetu ulaganja, novi zakon donosi znatno postrožena pravila vezana uz investicijski proces i upravljanje sukobom interesa.

Ima li prostora za izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje već vidite?

Zasada ne. Na zakonu se radilo dvije godine i dosta se detaljno ulazilo u tehnička rješenja. Hanfa je u posljednjih pola godine donijela i sve prateće pravilnike. Tek nakon određenog razdoblja pune primjene regulatornog okvira vidjet će se ima li u nekim dijelovima prostora za daljnja unapređenja.

Pojavljuju napisi o prodaji, odnosno kupnji Ininih dionica koje drži Mol. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavljuje da će država otkupiti Molov udjel, pa ga demantira premijer Milanović. Nalazi li Hanfa nešto sporno u takvim izjavama?

Država i Mol su, pravno gledano, zajedničari u Ini. Uređenje njihovih međusobnih odnosa u njihovoj je ingerenciji. Ostali dioničari i potencijalni ulagači bi pri investicijskim odlukama trebali primarno uzimati u obzir službeno objavljene informacije od izdavatelja i dioničara. Hanfa kontinuirano nadzire trgovanje na tržištu i objavljene informacije, u slučaju utvrđenih nepravilnosti poduzima nadzorne mjere.
Brokeraji zainteresirani za nove usluge

Prije nekoliko mjeseci donesen je pravilnik za investicijska društva, kolokvijalno rečeno, brokerske kuće, kojim se dopušta da nude cijeli niz usluga, poput prodaje udjela u investicijskim fondovima ili prodaje osiguranja. Što je bio Hanfin cilj s tim pravilnikom?

Cilj nam je bio omogućiti investicijskim društvima da budu mjesto s kojeg će klijenti dobiti širu i kompletniju uslugu financijskog savjetovanja, što je zasad moguće isključivo u bankama.

Postoji li interes investicijskih društva da se registriraju i za te dodatne usluge?

Među investicijskim društvima postoji načelni interes za time.