Zbog jačanja dokapitalizacije domaćih banaka od strane njezinih inozemnih vlasnika hrvatske će se banke u sljedećem razdoblju manje oslanjati na inozemno zaduživanje. Tome su velikim dijelom pridonjele mjere središnje banke. Inače, domaći bankarski sustav pripada najrazvijenijem sustavu u regiji, a što je vidljivo kroz visok stupanj financijske penetracije, na strani kredita i depozita. Krediti čine 76 posto BDP-a, a depoziti 66 posto. To je i glavni razlog očekivanog relativno sporijeg rasta plasmana i depozita u sljedećim godinama, a što je vidljivo i u ostalim razvijenijim zemljama srednje i istočne Europe. No zbog manje razvijenosti u sljedećem bi se razdoblju mogli razvijati sektori poput investicijskog bankarstva, životnog osiguranja, mirovinskih fondova, leasinga itd. Bankarski sektor regije, koja u analizi obuhvaća 16 zemalja srednje i istočne Europe, zemlje Baltika i CIS-a, ima 2.600 banaka s imovinom vrijednom 1.400 milijardi eura, a što je oko 5,6 posto konsolidirane bilance svih banaka u euro zoni. Prvo mjesto na ljestvici najvećih drži UniCredit grupa, zatim Erste, te Raiffeisen International. Prema procjenama analitičara UniCredit grupe povoljne makroekonomske prilike i kontinuirani rast volumena poslovanja omogućit će nastavak dobrih rezultata u pogledu profitabilnosti banaka u zemljama regije. Već prošle godine dobit prije oporezivanja u devet zemalja regije bila je veća za 33 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznosi 27,5 milijardi eura.Predviđa se i povećanje odobravanja zajmova, koji bi prema procjenam mogli porasti u sljedeće tri godine oko 29 posto. Krediti građanima mogli bi porasti oko 35 posto. Depoziti bi u istom razdoblju mogli porasti oko 23 posto. Zbog značaja regije koja i dalje snažno raste, međunarodne banke će i nadalje imati velik interes za širenje na ovo područje, posebno u zemlje gdje je nazočnost stranih banaka manji.