Hrvatska poštanska banka treba dokapitalizaciju, a spremna je i za izlazak na tržište putem inicijalne javne ponude (IPO), rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Uprava je uvjerena da banka nakon problema ima potencijala postati lijepa investicijska priča i ne boji se IPO-a, ali je svjesna da konačnu odluku o izlasku na tržište moraju donijeti vlasnici. Nakon što je banka u prosincu dokapitalizirana s 450 milijuna kuna, udjel države u vlasništvu podigao se na 29 posto, Hrvatska pošta drži 27 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 22 te Hrvatski fond za privatizaciju još 20 posto. Tek je 2 posto dionica u rukama malih dioničara među kojima su istaknute hrvatske tvrtke poput Croatia Airlinesa, Saponije i Ericssona Nikole Tesle.

Kapitalna adekvatnost dokapitalizacijom je povećana na ugodnih 16,9 posto, ali je dokapitalizacija u ovoj godini nužna, jer HPB u jamstveni kapital uračunava i hibridne depozite ukupno vrijedne oko 600 milijuna kuna. Kako teče zadnja godina ugovorenog trajanja hibridnog depozita Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u vrijednosti od 200 milijuna kuna, HPB-u će se za taj iznos morati smanjiti jamstveni kapital pa će kapitalna adekvatnost pasti za 2 posto. U Upravi se nadaju da će Croatia osiguranje i Croatia Lloyd tijekom godine donijeti odluku o upisu hibridnog depozita vrijednog 150 milijuna kuna u temeljni kapital društva, što bi bila svojevrsna dokapitalizacija, kojom bi osiguravatelji stekli oko 10 posto udjela u banci.

Uprava Croatia osiguranja drži da je to dobar posao pa vjerujem da će donijeti odluku, koja se očekivala lani. Nama bi to uz povećanje kapitala smanjilo i troškove, s obzirom da na depozit plaćamo godišnju kamatu od 11 posto, objasnio je predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić. Od spajanja tih dviju kuća u državni financijski holding, čini se, neće biti ništa, iako se u medijima o tome često govori kao da je gotova stvar. Sam sebi postavljam pitanje što bi se takvim spajanjem postiglo, jer poslujemo u različitim branšama. Intenzivirali smo suradnju nudeći sve njihove proizvode, a HPB treba biti banka na koju će se Croatia osiguranje vezati, ističe Maletić.

Jačanje suradnje predmet je pregovora HPB-a i njihova suvlasnika, Hrvatske pošte, koju Maletić vidi kao šansu za brzo širenje distributivnih kanala. Vraćanje povjerenja u banku, nakon otkrivenih malverzacija i gubitaka, bit će teško, ali nije nemoguće, smatra čelnik Uprave, a dobri rezultati koje je banka postigla u prošloj godini prvi su korak prema ostvarenju cilja. HPB je poslovao s 50,5 milijuna kuna neto dobiti, uz operativnu dobit od 195,5 milijuna kuna, umanjenu za 139 milijuna koliko su iznosile rezervacije za loše plasmane. Otpisa je najviše bilo u sklopu kredita za pravne osobe - oko 105 milijuna kuna, koje posluju uglavnom u turizmu, trgovini i energetici. Intervencija više nema, ali ima preporuka, koje mogu biti dobronamjerne. Ako netko ne ispunjava uvjete, neće moći dobiti kredit, jasan je Maletić, koji najavljuje restriktivnu politiku kreditiranja.

HPB je u razdoblju bivše uprave bio poznat po bullet loan kreditima pa će taj segment moći precizno procijeniti tek kad glavnice dođu na naplatu. Za 2011. planiraju rezervacije od 150 milijuna kuna uz operativnu dobit od 250 milijuna, što znači dvostruko višu neto dobit, na razini od 100 milijuna kuna. Kreditna aktivnost pojačana je lani za 12,7 posto, pri čemu je naglasak bio na kreditiranju tvrtki. Sada kreditni portfelj banke iznosi 8,9 milijardi kuna, a Maletić najavljuje još niže kamate i snažno kreditiranje u tekućoj godini. Kako bi zadržali stare klijente i proširili bazu od 420 tisuća tekućih računa Uprava Hrvatske poštanske banke odlučila je otvoriti još osam poslovnica te zaposliti 84 službenika.

Maletić: Treba liberalizirati uvjete odobravanja kredita
Nije nužno snižavati kamate na kredite, već liberalizirati uvjete njihova odobravanja, komentirao je model A+, Čedo Maletić. Kamatne stope već su poprilično niske, a zbog svoje visoke likvidnosti banke će dobre klijente radije same financirati, bez posredovanja Hrvatske banke za obnovu i razvoj, mišljenje je bankara. Zato poručuje da država ne bi trebala toliko inzistirati na bonitetu potencijalnog klijenta, već proširiti bazu potencijalnih korisnika povoljnijih kredita labavijim uvjetima, kako bi poslovne banke i dalje bile zainteresirane za sudjelovanje u programu.

Kamate na kredite trebale bi generalno pasti, drži Maletić, kao posljedica "drastičnog pada cijene izvora". Pala je kamatna stopa na depozite pravnih osoba, a lagano prema dolje klize i kamate na štednju. HPB se ne kreditira u inozemstvu pa ima prostora sniziti kamate, što je prednost koju će iskoristiti u borbi za nove klijente.