Potez svjetskih centralnih banaka, povučen radi ublaža­vanja dužničke krize u Europi, donio je u srijedu euforiju globalnim tržištima kapitala, ali je i natjerao skeptike da se pitaju: hoće li ovaj put biti drukčije? U srijedu su središnje banke Amerike FED, Engleske, Europe, Japana, Kanade i Švicarske pokušale poduprijeti svjetska financijska tržišta tako što su prepolovile kamatu po kojoj poslovne ban­ke mogu posuditi dolare od svojih nacionalnih centralnih banaka, a one pak mogu te dolare posuditi od američkog FED-a. Pomaknut je i krajnji rok do kojega će ti krediti biti raspoloživi, s kolovoza 2012. na veljaču 2013. godine.

Jačanje dolarske likvidnosti potaknulo je jedan od naj­većih uzleta cijena na svjetskim burzama još od ožujka 2009., no brojni su analitičari procijenili da su centralne banke otklonile samo jedan od simptoma europske duž­ničke krize, a nikako ne i njezine uzroke, tako da bi se lako moglo dogoditi da i nakon tog uzleta opet uslijedi pad ci­jena. Zanimljivo je da je indeks S&P od kraja 2008. godine zabilježio osam dnevnih skokova većih od četiri posto, no isto tako i 10 padova te veličine. Isti obrazac mogao se zapaziti i pred europski summit u srpnju, nakon kojega je S&P potonuo na svoju najnižu razinu u godini dana.

Banke dobile na cijeni
Nakon objave o novoj emisiji dolara najviše su skočile ci­jene dionica banaka pa je tako u srijedu Bank of Ameri­ca poskupjela za 7,3 posto, JPMorgan je skočio za više od osam posto, a Morgan Stanley za čak 11 posto u jednom danu. Ulagači u bankovne dionice prepoznali su da je po­tez centralnih banaka ponajviše usmjeren spašavanju po­slovnih banaka i njihovih klijenata, dok je malo vjerojatno da će poslovne banke novim kreditnim linijama iz primar­ne emisije kupovati obveznice Grčke i sličnih država i njih spašavati od bankrota.









Izvor: ST Invest