Mandat Ante Samodola u Hanfi završava krajem godine a do tada ta institucija ima dva prioriteta koja želi završiti - Inu i sporna ulaganja mirovinskih fondova u neke tvrtke. Prva će na udaru biti Podravka, za koju bi rješenje uskoro trebalo biti gotovo, a Hanfa sumnja da su prilikom nedavnog preuzimanja udjela u toj tvrtki mirovinci zajednički djelovali, pa, zbog udjela u konačnici većeg od 25 posto, trebali i objaviti javnu ponudu za preuzimanje. Mirovinski fondovi već su imali udjel u Podravki, a nakon što je nedavno prodavan paket od 10,64 posto dionica, inače poznat iz afere Spice, odlučili su udjel povećati. Jer kako su i tada izjavili, to su ulaganje ocijenili isplativim.

Četiri obvezna mirovinska fonda kupila su 75,57 posto od ponuđenog udjela, pa im se udjel u toj prehrambenoj tvrtki povećao na oko 30 posto. Navodno su prethodno o mogućnosti stjecanja dodatnog udjela u Podravki pitali Hanfu, od koje su tada dobili pozitivan odgovor. Četiri fonda ponudila su različite cijene za taj udjel, zbog čega velikom dijelu financijske javnosti nije jasno zašto je riječ o zajedničkom djelovanju. Tim više što bi se onda prije takvim ulaganjem moglo ocijeniti ono u Ini, gdje su sva četiri fonda ponudila iste cijene. Ili, pitaju se sudionici tržišta, zašto ne prvo riješiti slučaj Ingre gdje se ulaganje mirovinaca ocjenjuje potpuno promašenim. Ingrin slučaj Hanfa također razmatra pa će i za njega uskoro uslijediti rješenje. A za Podravku treba pričekati Hanfino objašnjenje, jer ta institucija raspolaže dodatnim informacijama koje će potvrditi zajedničko djelovanje fondova. Ponuđeni raspon cijene za udjel u Podravki kretao se od 295 do 331,10 kuna, a prodan je po prosječnoj cijeni od 312,87 kuna, koja je Podravki odgovarala, jer je imala manji dug prema MOL-u koji je dionice prodavao. Najvišu cijenu ponudio je Erste Plavi fond.

Kupnja udjela mirovinskih fondova u Ingri uslijedila je nakon što je ta tvrtka već imala problema i nije mogla vratiti dug mirovincima po izdanim komercijalnim zapisima. Zbog toga su tri mirovinska fonda pretvorila dužničke vrijednosne papire kojima su financirali Ingru u udjele u tom društvu. Dakle, to su učinili nakon što Ingrin izlazak iz poteškoća nije bio na vidiku. Tri mirovinska fonda trenutačno imaju 12,5 posto udjela u Ingri. Na toj konverziji izgubljeno je i više od 50 pasto vrijednosti već u dva mjeseca. Konverzija je obavljena po cijeni od 20 kuna, a sada je vrijednost Ingrine dionice tek oko osam kuna. A objavljeni rezultati za devet mjeseci ne daju prevelike nade za optimizam. Gubitke je Ingra u tom razdoblju povećala za 33 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prihodi su manji za 18 posto. Nadu za oporavak ipak daju još prije najavljeni projekti, prije svega u Alžiru, gdje pregovori još traju, a postoje i potencijalne investicije u Rusiji i Iraku.

Prioriteti: Završetak istrage u slučaju Ine i MOL-a prvi na popisu
Rješavanje MOL-ova nelegalnog stjecanja dionica Ine prva je zapaženija akcija Hanfe koju Samodol svakako želi završiti do kraja mandata. Hanfa je u tom slučaju uspjela dokazati kako je riječ o manipulaciji tržištem, odnosno kako je MOL dionice stjecao putem opcijskih ugovora, koji bi im omogućili stjecanje udjela većeg od 49 posto. Zbog toga je Hanfa i podnijela nekoliko kaznenih prijava koje su proslijeđene DORH-u. Dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi ne trguje se od ožujka.