Navodeći vlasničku strukturu OMV-a kao temeljni razlog otpora pokušaju preuzimanja od strane austrijskog rivala, čelnik MOL-a smatrao je za shodno još jednom pojasniti svoje stavove, otišavši ovoga puta i korak dalje. Naime, Zsolt Hernadi je u svom najnovijem istupu ostavio otvorenom mogućnost kombinacije s velikim igračima kao što su British Petroleum, Royal Dutch/Shell ili pak Gazprom. I spomenuvši potonjega, skočio sam sebi u usta. Jer ako je činjenica da austrijska vlada kontrolira značajan vlasnički udio u OMV-u najveća (ili možda čak jedina) prepreka ka postizanju dogovora između dviju "zaraćenih strana", onda u toj igri nikako ne bi smjelo biti mjesta niti za Gazprom. Kojeg također kontrolira država, dok čelnik kompanije Alexei Miller u očima (ogromne) većine promatrača figurira tek kao produžena ruka ruskog predsjednika Putina, pa po tom kriteriju niti Gazprom nije poželjan "ženik". A da sve upućuje na zaključak kako Hernadi praktički zaziva bijelog viteza, dajući jasno naslutiti kako je spreman prihvatiti različita rješenja, pokazuje i spomen tandema europskih divova koji do sada pak nije bio u nikakvim kombinacijama. Drugim riječima, Hernadi, koji je do sada uživao čvrstu podršku vladajućih garnitura, spreman je na bilo kakav pakt kako bi s vrata skinuo OMV, a intenziviranje procesa strateške konsolidacije u sektoru trebalo bi ići na ruku i najvećoj domaćoj naftnoj kompaniji. Međutim, INA (INA-R-A) jučer, usprkos pozitivno intoniranoj aktivnosti investitora na domaćem tržištu kapitala, nije uspjela potpuno nadoknaditi prošlotjedne gubitke, domogavši se pozitivnog teritorija već u prvih sat vremena trgovine. Nakon čega je uslijedila promjena trenda i klizanje cijene ka donjoj granici dnevnog raspona oscilacija (2.691 kunu), te su s okruglih 2.700 kuna dionice zabilježile dnevni pad od 0,7 posto, prikupivši pritom 4,3 milijuna kuna prometa. Dovoljno za sam vrh ljestvice najlikvidnijih izdanja, gdje su im društvo pravile dionice Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH-R-A), demonstrirajući rijetko viđeni out-of-sync prizor u odnosu na ostatak sektora. Jer većina se građevinara na početku tjedna kretala uzlaznom putanjom, na tragu dobrih vijesti za Viadukt (VDKT-R-A) i Hidrolektru (HDEL-R-A), vezanih za dogradnju dvaju uskih grla na autocesti Zagreb - Split. Jer dotične su tvrtke članovi konzorcija od kojih su stigle najbolje ponude, što je potonjemu donijelo rast cijene dionica od 3 posto (na 3.100 kuna), dok je Hidroelektra bila još malo bolja, ubilježivši skok od 3,6 posto (na 1.502 kune), prethodno dosegnuvši maksimum od 1.558 kuna, uz solidnih 1,9 milijuna kuna. Završetkom dokapitalizacije nestao je i uteg u obliku značajnog diskonta koji je nosila cijena od 35.000 kuna po dionici, a pritom vjerojatno nije prošla neopaženo niti vijest kako su se u dokapitalizaciju uključili i obvezni mirovinski fondovi. Sve navedeno bilo je dionicama dovoljno za rast od 2,7 posto (na 46.206 kuna), uz 2,4 milijuna kuna prometa. Navedenu je brojku uspio unutar sektora nadmašiti nadmašio tek IGH, ostavši u minusu od 1 posto (na 11.880 kuna).
Svjetski trendovi podižu Atlantsku
Pretežito pozitivnoj izvedbi građevinara valja svakako pridodati i brodare, koje je pak predvodila Atlantska plovidba (ATPL-R-A), iskoristivši tek simboličnu primopredaju novog broda, što je bilo sasvim dovoljno za 5,9% rasta (na 2.330 kuna) i 1,3 milijuna kuna prometa. Pozitivne pomake ostalih brodara najjednostavnije bi pak bilo tumačiti rastom cijena vozarina na svjetskom tržištu, koje niti intenzivna prošlotjedna likvidacija nije ozbiljnije ugrozila. Štoviše, dok je većina roba bilježila rapidan rast cijene, indeksi na Baltic Exchange bilježili su doista impresivan rast, ponudivši doista prikladnu inspiraciju za poklonike brodara.