Ina nanizala seriju od pet dana uzastopnog rasta cijene. Nakon brojnih uzbuđenja, gotovo u pravilu garniranih pozitivnim predznakom, bilo je iluzorno očekivati značajnije promjene na domaćem tržištu kapitala u zadnjem tjednu prošle godine, tijekom kojeg je uglavnom izostao i inače nezaobilazni window-dressing od strane institucionalnih investitora. Barem na takav zaključak ukazuju doista minorni tjedni pomaci dvaju burzovnih indeksa, svjedočeći o suzdržanosti većine ulagača, koji ne kriju zadovoljstvo proteklom godinom u cjelini. Možda je tek INA (INA-R-A) bila jedan od rijetkih izuzetaka kojeg je na izmaku 2006. godine pratila nešto veća potražnja, što je u konačnici rezultiralo serijom od pet dana uzastopnog rasta, odnosno, tjednim pomakom cijene dionica od 4,2 posto (na zaključnih 2.292 kune). Rezultat je tim značajniji ako se uzme u obzir poprilično blijeda izvedba naftnog sektora na europskim burzama, u prvom redu proizašla iz činjenice da se cijena nafte na kraju godine, usprkos privremenom skoku sve do rekordnih 78 dolara po barelu (sredinom srpnja), vratila na startne pozicije, ne uspijevajući se u zadnjem kvartalu prošle godine značajnije odlijepiti od ključnih 60 dolara po barelu. S druge pak strane, razloge za optimizam spram domaće naftne kompanije, osim u nešto većoj aktivnosti institucionalnih investitora, trebalo je tražiti i u pozitivnom očitovanju Vijeća za konkurentnost Bosne i Hercegovine, kojom je po svoj prilici ukinuta i posljednja prepreka u preuzimanju Energopetrola.
Time je cijena dionica privremeno dogurala do maksimalnih 2.310 kuna (najviše u nepunih mjesec dana), a tjedni promet dogurao do 30 milijuna kuna, što predstavlja četvrtinu redovnog tjednog prometa na Zagrebačkoj burzi. No zato su građevinari svojim poklonicima pružili podosta razloga za zadovoljstvo, evidentno odudarajući od prevladavajuće letargije na tržištu, kako cjenovnom izvedbom, tako i sasvim solidnim obujmom trgovine. Među istaknutim se dobitnicima tako našla Tehnika (THNK-R-A), ne toliko prikupljenim prometom (1,5 milijuna kuna) ili tjednim rastom cijene od 2,1 posto (na 4.851 kunu), već činjenicom da su dionice po prvi puta dotaknule rekordnih 5.000 kuna. Institut građevinarstva (IGH-R-A) se pak prilijepio za brojku od 4.000 kuna, što je dionicama (uz 3,9 milijuna kuna prometa) donijelo tjedni skok od 5,3 posto, a do novog je rekorda (46.000 kuna) dogurala i Montmontaža (MMTZ-R-A), i to skokom od 9,5 posto. Idiličnu sliku sektora pokvarili su tek Ingra (INGR-R-A), tjednim minusom (u uvjetima skromnom prometa) od 9,2 posto (na 11.351 kunu), te Hidroelektra (HDEL-R-A), u čijem je slučaju poništenje transakcija (i prodaje 20 posto vlasničkog udjela) donijelo pad cijene dionica od 4,4 posto (na 491 kunu). Nakon gotovo četiri mjeseca, Viro (VIRO-R-A) je pak na krilima nešto agresivnijeg nastupa kupaca preskočio granicu od 650 kuna (ubilježivši u konačnici tjedni rast od 1,9 posto, na 646 kuna), dok se Jadroplov (JDPL-R-A) otresao statusa gubitnika, dotaknuvši po prvi puta od sredine ožujka okruglih 300 kuna, čime je cijena dionica u proteklih šest mjeseci uvećana za 50 posto.
Adris uspio popraviti dojam.
S druge pak strane, povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A), zauzevši visoki plasman na ljestvici najlikvidnijih izdanja (s 11,6 milijuna kuna prometa), nanizale su, u očekivanju uvrštenja redovnih dionica u burzovnu kotaciju, petodnevnu negativnu seriju, no spuštanje ispod 420 kuna (uz kratkotrajno klizanje sve do 410 kuna), isprovociralo je, baš kao i sredinom studenoga, veću aktivnost kupaca. U tim je okonostima i skok od 1,4 posto na kraju tjedna bio dovoljan da u najvećoj mjeri neutralizira učinke korekcije i dionice izvuče sa oversold teritorija. Zbog čega je konačan rezultat u ovom slučaju bio sasvim podnošljivih 0,5 posto minusa (na 427 kuna).

izvor: www.poslovni.hr