Među najvažnijim elementima koji utječu na formiranje prodajne cijene naftnih derivata su prosječna cijena derivata na mediteranskom tržištu, trošarine, odnos kune i dolara, logistički trošak, sezonski utjecaj i ponuda vrsta goriva na određenoj benzinskoj postaji, odgovorili su u četvrtak iz Ine na upit kako komentiraju najave Ministarstva gospodarstva o uvođenju obveznog izvještavanja o cijenama naftnih derivata te upozorenje o uočenim previsokim maržama.

Naftne kompanije od veljače ove godine, sukladno novom Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, cijene goriva formiraju slobodno prema tržišnom principu.

"Na formiranje Inine prodajne cijene naftnih derivata utječu mnogobrojni elementi, od kojih su među najvažnijima prosječna cijena derivata na mediteranskom tržištu, trošarine, odnos kune i dolara, logistički trošak, sezonski utjecaj i ponuda vrsta goriva na određenoj benzinskoj postaji. Nadalje, Ina svoje cijene redovito, otprilike jednom tjedno, revidira i prilagođava ovim elementima i promjenama na tržištu", kažu u Ini.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u srijedu se sastao s predstavnicima najvećih trgovaca naftnim derivatima, a u priopćenju nakon tog sastanka iz Ministarstva su prenijeli kako je, nakon deset mjeseci primjene novog Zakona, prema kojem se cijene derivata u Hrvatskoj formiraju slobodno, ministar "upozorio na uočene previsoke marže u trgovini naftnim derivatima te naglasio da vrlo skoro očekuje i njihovo snižavanje".

Trgovcima motornih gorivima ministar je najavio i stalne te pojačane kontrole kvalitete naftnih derivata na benzinskim postajama u cilju osiguranja najkvalitetnije goriva hrvatskim građanima te konkurentnih cijena sa zemljama u okruženju.

"Podržavamo ideju o pojačanim kontrolama kvalitete naftnih derivata na benzinskim postajama koje kupcima garantiraju primjerenu kvalitetu na svim prodajnim mjestima", kažu u Ini ističući uz ostalo i kako njihova goriva zadovoljavaju najviše europske standarde kvalitete.

Ministarstvo gospodarstva u priopćenju je najavilo i da će do kraja godine donijeti uredbu o obveznom izvještavanju o cijenama naftnih derivata i promjenama cijena te skoro pokretanje portala, ali i aplikaciju za sve vrste mobilnih uređaja, o cijenama i kvaliteti goriva na prodajnim mjestima u Hrvatskoj.

Naime, novim je Zakonom ukinuta obveza naftnih kompanija da cijene derivata objavljuju i ažuriraju na svojim internet stranicama pa točne cijene vide tek na samoj benzinskoj postaji.

Ažurnije podatke o cijenama trenutno ima portal cijenegoriva.info koji je početkom tjedna objavio da su cijene pale za desetak lipa pa najčešća cijena litre eurosupera 95 iznosi 10,01 kunu, a eurodizela 9,62 kune.

Cijene derivata tako su pale treći tjedan za redom, a naftni stručnjak i konzultant Davor Štern procjenjuje da bi još trebale padati s obzirom na pad cijena sirove nafte.

"Cijene derivata trebale bi još padati s obzirom da i cijene sirove nafte konstantno padaju. Cijena sirove nafte sada je otprilike na 74 dolara za barel, što je oko 25 posto manja cijena nego prije četiri mjeseca. Neće se to linerano osjetiti na smanjenju cijena derivata. Kako zbog rafinerijskih marži, koje su bile male pa sada naftne kompanije imaju priliku da se malo ′oporave′. Drugo je što će i država biti vrlo oprezna s obzirom na prihode koje očekuje od trošarina na derivate i PDV-a", objašnjava Štern.

Napominje, naime, kako su projekcije proračuna, odnosno prihoda od trošarina i PDV-a, vjerojatno rađene na temelju ranijih, viših cijena derivata.

Naftne su kompanije, a i dio stručnjaka još i ranije upozoravali kako se udio trošarina i PDV-a u maloprodajnoj cijeni derivata u Hrvatskoj visok te kako u maloprodajnoj cijeni više od polovice odlazi na davanja državi, oko 55-60 posto.

Štern kaže kako naftne kompanije blaži pad cijena u odnosu na pad cijena sirove nafte objašnjavaju i činjenicom da prerađuju zalihe nafte koje su nabavile ranije i po višim cijenama.

Naftne kompanije sada se ′vade′ odgovorima da su zalihe kupili po višim cijenama te da ne mogu znatnije snižavati cijene derivata dok ne potroše te skuplje zalihe i ne nabave nove po povoljnijim, nižim cijenama. To je djelomično razlog, kao i činjenica da naftne kompanije pokušavaju sada zaraditi više. Uz to, pitanje je i politike domicilnih zemalja kojima su također trošarine na naftne derivate i PDV važan izvor prihoda proračuna, kaže Štern.

Naime, s najnovijim pojeftinjenjem cijene derivata u Hrvatskoj su otprilike na razini s početka studenoga prošle godine.

No, u studenom prošle godine cijena sirove nafte je bila na oko 110 dolara, dok je sada i 30-ak posto jeftinija i kreće se na razinama od oko 75-80 dolara.

Cijene nafte i derivata pod utjecajem su i tečaja američkog dolara koji je sredinom studenog prošle godine bio na razini od 5,64 kune, a sada je na oko 6,11 kuna.

U Hrvatskoj je, u odnosu na kraj prošle godine, došlo i do promjena u regulativi pa je u veljači ove godine na snagu stupio novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata i temeljem nega tržišno formiranje cijena, a u travnju su povećane i trošarine na naftne derivate i to za oko 20 lipa po litri.