Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, kao i cijene sirovina, dok je dolar naglo ojačao, nakon što je američka središnja banka neočekivano povećala diskontnu stopu po prvi puta od izbijanja financijske krize.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros potonuo 2,1 posto, a više od 2 posto pale su i cijene dionica u Hong Kongu.

U Singapuru, Indoneziji, Indiji i Južnoj Koreji vodeći su indeksi pali između 1 i 1,7 posto, pa je oko 7 sati MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 1,6 posto.

Oštar pad cijena dionica posljedica je neočekivane odluke američke središnje banke o povećanju diskontne kamatne stope, koju naplaćuje bankama za izvanredne kredite, s 0,50 na 0,75 posto.

Jučer su cijene dionica na Wall Streetu porasle, no nakon priopćenja Feda terminski su indeksi naglo pali, pa su oko 7 sati bili u minusu više od 1 posto.

Premda Fed, kao podlogu za svoj potez, navodi poboljšanje uvjeta na tržištu, analitičari kažu da je povećanje diskontne stope došlo prije nego što se očekivalo te da to predstavlja korak bliže prema povećanju ključnih kamatnih stopa. Te kamate na Fedove fondove i dalje se kreću na rekordno niskim razinama od 0 do 0,25 posto i tako će, poručuje Fed, ostati još neko vrijeme.

No, ulagači se plaše da ipak neće proći puno vremena do povećanja tih kamata, što bi moglo usporiti oporavak američkog gospodarstva, s obzirom da bi porasle kamate na kredite kompanijama i građanima.

Premda povećanje diskontne stope, po prvi puta od izbijanja financijske krize u 2007. godini, ne utječe izravno na kamate na kredite milijunima Amerikanaca, ipak se smatra dijelom strategije povlačenja izvanrednih mjera koje je Fed uveo prije više od godinu dana kako bi poboljšao likvidnost financijskog sustava, utjecao na pad kamata i potaknuo izlazak gospodarstva iz recesije.

"Prije otprilike dvije godine ciklus izvanrednog labavljenja monetarno-kreditne politike počeo je smanjenjem diskontne stope, što je poboljšalo likvidnost banaka. Stoga povećanje te stope znači da je počeo dug put prema normalizaciji politika Feda", objašnjava Robert Rennie, strateg u banci Westpac.

S obzirom da je i u Kini nedavno počelo zaoštravanje monetarne politike, ovaj potez Feda smatra se signalom da se bliži kraj razdoblju jeftinog novca, koji je više od godinu dana bio glavni pokretač izlaska najvećih gospodarstava svijeta iz recesije i osnovna poluga rasta cijena dionica na burzama.

Nakon Fedova poteza, američki je dolar naglo ojačao, što je izazvalo pad cijena nafte i sirovina. Nakon nekoliko dana neprestanog rasta, jutros je terminska cijena 'crnog zlata' potonula za 1,3 posto, na 78,04 dolara po barelu.

Zbog toga su jutros na azijskim burzama pod najvećim pritiskom cijene dionica u rudarskom i energetskom sektoru. Pod pritiskom su i bankarske dionice.

Premda je jutros James Bullard, predsjednik Fedove podružnice u St. Louisu, kazao da su očekivanja tržišta u vezi povećanja kamata pretjerana te kako povećanje diskontne stope predstavlja samo normalizaciju procesa, a ne i zaokret u politici, ulagači su uznemireni.

Na valutnim je tržištima, pak, dolar znatno ojačao, što je posljedica očekivanja da će uskoro početi ciklus povećanja kamata u SAD-u.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je jutros više od 1 posto, na 81,25 bodova, najvišu razinu u osam mjeseci.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,5 posto, pa je tečaj eura, po prvi puta nakon devet mjeseci, zaronio ispod razine od 1,35 dolara.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena dolara skočila je s jučerašnjih 90,90 na 91,90 jena.