Zbog usporavanja američkoga ekonomskog oporavka središnja banka SAD-a odlučila je još neko vrijeme zadržati dosadašnji pravac poticajne monetarne politike. Tijekom redovitog sastanka u Washingtonu vodstvo Saveznih rezervi (Fed) odlučilo je početi reinvestirati više od 150 milijardi dolara u dvogodišnje i desetogodišnje državne obveznice.

Mjesečno bi se u obveznice trebalo uložiti oko 10 milijardi dolara, procjenjuju analitičari. Inače, taj je novac bio namijenjen za otkup dospjelih hipotekarnih vrijednosnih papira. Iako je bilo riječi o relativno malom preusmjerenom iznosu, ovaj potez predstavlja znatnu promjenu Fedova mišljenja. Još u lipnju središnja je američka banka na spomen oporavka zvučala optimistično jasno dajući do znanja kako naginje zaoštravanju monetarne politike kako bi umanjila mogućnost bujanja inflacije. Uz odluku o investiranju u obveznice ,Fed koji vodi Ben Bernanke sada je znatno umanjio procjene ekonomskog oporavka, ocijenivši kako je “oporavak glede proizvodnje i zaposlenosti posljednjih mjeseci usporen” te da će stoga rast biti “mnogo umjereniji” nego što se nedavno procjenjivalo. Ključne kamatne stope i dalje su zadržane na vrlo niskim razinama, do 0,25 posto, i bit će na toj razini još neko vrijeme, poručili su iz središnje američke banke.

Banke su krive
U svakom slučaju, Fedove odluke – iako nisu dramatične – pokazuju kako slabašni ekonomski oporavak ne treba ignorirati, smatraju analitičari. “Ne smatram da će središnja banka povećati kamatne stope dokle god ne bude potpuno jasno da nezaposlenost pada, a to neće biti sve do kraja 2011. godine”, kazao je za agenciju Associated Press Mark Zandi, direktor analize u Moody’su. Čelni čovjek konzultantske tvrtke Naroff Economic Advisors Joel Naroff smatra da je glavni uzrok slabašnog oporavka nevoljkost banaka da kreditiraju stanovništvo i tvrtke.

Fed zna više
Raghav Subbarao, analitičar Barclays Capitala, smatra da je Fed jasno zabrinut američkim rastom, a “tržište vjerojatno smatra da Fed zna nešto što oni ne znaju. “Ako budemo svjedočili razdoblju znatno nižega američkog ekonomskog rasta, to bi se moglo preliti i na ostatak globalne ekonomije”, dodao je Subbarao za Financial Times. No tržišta kapitala dvojako su reagirala na vijesti iz Washingtona. Iako je na američkim burzama u utorak zabilježen rast, na azijskim je burzama u srijedu prekinuta kolovoška pozitivna serija najsnažnijim padom u posljednja dva tjedna. Japanski ulagači bili su posebno pesimistični pa je indeks Nikkei 225 oko 13.30 sati bilježio čak 2,7 posto pada. I europska burzovna srijeda bila je obilježena pesimizmom ulagača. Londonski indeks FTSE u 13.30 sati gubio je 1,5 posto koliko i frankfurtski DAX, dok je pariški CAC bilježio nešto većih 1,7 posto pada.

Spori pad nezaposlenosti
Dok je i posljednje izvješće o američkom tržištu rada za srpanj pokazalo spori pad nezaposlenosti, u ponedjeljak je objavljen zanimljiv podatak. Naime, proizvodnost američkih kompanija u proljeću je pala prvi put u posljednjih godinu dana, što znači da kompanijama treba još radne snage ako žele rasti.