Američka središnja banka Fed smanjila je u srijedu poticajne monetarne programe, što je prvi korak prema okončanju ere jeftinog novca, jer je uvjerena da je gospodarstvo SAD-a dovoljno snažno da bi nastavilo rasti bez golemih poticaja.

Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda poručili su da će od siječnja smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica svaki za 5 milijardi dolara, ili ukupno za 10 milijardi, na 75 milijardi dolara mjesečno.

Kako bi ublažili strahovanja da bi to moglo naštetiti gospodarstvu, čelnici Feda poručili su i da će ključna kamatna stopa na prekonoćno kreditiranje ostati na rekordno niskoj razini, blizu nule, dulje nego što su prije obećali, sve dok stopa nezaposlenosti ne padne ispod 6,5 posto.

Na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare prije odlaska s mjesta predsjednika Feda, Ben Bernanke kazao je jučer da će programi kupnje obveznica vjerojatno biti postupno smanjivani tijekom 2014. godine, ako se tržište rada nastavi oporavljati kao što se očekuje, pa bi do kraja 2014. ti programi mogli biti sasvim ukinuti.

Uspjeli FED-ov eksperiment

Taj potez Feda, koji predstavlja zaokret u najvećem eksperimentu u monetarnoj politici u povijesti, pokazuje da čelnici središnje banke vjeruju da su se poboljšali izgledi za gospodarstvo i tržište rada.

"Oporavak gospodarstva i dalje nije potpun. No, nadamo se da se bliži kraj oporavka od recesije i da će uskoro početi normalno razdoblje gospodarskog rasta", kazao je Bernanke.

Istaknuo je i da se o toj odluci konzultirao s potpredsjednicom Feda Janet Yellen, koja će ga nakon osam godina naslijediti na čelu središnje banke, i to 31. siječnja iduće godine.

Odmah nakon priopćenja Feda, na Wall Streetu su cijene dionica pale, jer je odluka središnje banke iznenadila većinu ulagača, koji su smanjenje poticajnih mjera očekivali tek početkom iduće godine.

Reakcija Wall Streeta
No, smjer tržišta brzo se promijenio, pa su Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti. Istodobno su cijene američkih obveznica pale, ali umjereno, jer je Fed najavio da će ključne kamatne stope još dugo ostati na najnižim razinama u povijesti. Uz to, ovo je samo smanjenje, a ne i ukidanje poticajnih monetarnih mjera.

„Ova je promjena monetarne politike skromna i pokazuje da Fed nije u žurbi. Uz to, središnja je banka oprezno poručila da će i dalje poticati gospodarstvo", kaže Scott Clemons, strateg u fondu Brown Brothers Harriman Wealth Management.

Kraj ere jeftinog novca
Na odluku o kupnji državnih i hipotekarnih obveznica, što u povijesti nikada prije nije bilo zabilježeno, Fed se odlučio tijekom financijske krize krajem 2008. godine. Na taj je način odlučio smanjiti tržišne kamatne stope i tako potaknuti rast kreditiranja i izlazak gospodarstva iz najdublje recesije od Velike depresije 1929. godine.

Potom je to tzv. kvantitativno popuštanje monetarne politike nadopunio i produljio još u dva navrata, posljednji puta prije 15 mjeseci, kako bi osigurao oporavak gospodarstva od recesije.

Fed je na taj način praktično tiskao svježi, jeftin novac, što je dovelo do rasta cijena dionica na najviše razine u povijesti, ali i do velikih oscilacija tečaja dolara.

Jučerašnji potez prvi je korak središnje banke prema normalizaciji monetarne politike, nakon pet godina, što pokazuje, kažu analitičari, da su čelnici Feda uvjereni kako je gospodarstvo konačno dovoljno čvrsto da smanjenje poticaja neće usporiti njegov rast.

Nakon pet godina kupnje, Fed drži obveznice vrijedne oko 4.000 milijardi dolara, a put kojim sada mora krenuti prepun je rizika, uključujući i mogućnost rasta kamatnih stopa i gubitak povjerenja ulagača u gospodarstvo.

Kako bi umirio ulagače, Fed je jučer poručio da će vjerojatno zadržati prekonoćne kamatne stope blizu nule sve dok stopa nezaposlenosti ne padne ispod 6,5 posto, posebice ako inflacija ostane ispod očekivanja. Prije je Fed obećao da će kamate, koje na rekordno niskim razinama drži još od kraja 2008 godine, početi povećavati kada stopa nezaposlenosti padne na 6,5 posto. Trenutačno se ta stopa kreće na 7,0 posto, najnižoj razini u pet godina.

U najnovijim procjenama Fed je smanjio prognoze inflacije i nezaposlenosti u idućih nekoliko godina, pri čemu procjenjuje da će stopa nezaposlenosti padati brže nego što se prije očekivalo.

Do kraja 2014. godine stopa nezaposlenosti mogla bi, prema novim procjenama, iznositi između 6,3 i 6,6 posto, dok je prije Fed očekivao stopu u rasponu od 6,4 do 6,8 posto.

Bernanke je jučer istaknuo i da Fed ne odustaje od podrške gospodarstvu te da će središnja banka poduzeti mjere ako inflacija ne uspije dosegnuti ciljanih 2 posto. U listopadu je inflacija u SAD-u na godišnjoj razini iznosila 0,7 posto.