Velika likvidnost na financijskim tržištima vjerojatno će navesti europske kompanije na pojačan otkup vlastitih dionica na burzama, po uzoru na američke kompanije, dok je taj način nagrađivanja dioničara u Hrvatskoj još uvijek rijetka pojava.

Europska središnja banka (ECB) započela je u ožujku program otkupa državnih i privatnih obveznica na tržištu za 60 milijardi eura mjesečno, ili ukupno gotovo 1.100 milijardi u idućih godinu i pol dana.

Takvo tiskanje svježeg novca povećat će likvidnost na financijskim tržištima eurozone, pa se očekuje da će zbog toga, kao i niske cijene novca, kompanije iz tog bloka pojačano kupovati vlastite dionice na tržištu.

Takav trend već godinama podržavaju američke tvrtke. Zahvaljujući ponajviše tiskanju novca od strane američke središnje banke Feda i rekordno niskim kamatama, između 2009. i 2014. godine američke su kompanije otkupile dionice vrijedne više od 2.000 milijardi dolara.

U SAD-u su isplate dividendi i otkupi vlastitih dionica porasli za više od 40 posto između 2010. i 2013. godine, premašivši kapitalna ulaganja, pa su se tamošnje tvrtke pretvorile u "velike reciklatore kapitala", navodi se u istraživanju Citi banke.

U Europi je, međutim, otkup vlastitih dionica manje raširen nego u SAD-u, posebice posljednjih godina kada je gospodarstvo bili na rubu recesije. Ukupno je u 2014. otkup iznosio 38,3 milijarde dolara, u odnosu na 157,8 milijardi dolara u 2007. godini.

Desetak europskih tvrtki od početka godine najavilo je oko 8 milijardi dolara vrijedan otkup dionica, a očekuje se da će vrijednost s vremenom rasti i zato što europske tvrtke u svojim bilancama imaju više od 1.500 milijardi dolara u gotovini.

Ulagače na tržištu kapitala obradovale su procjene o rastu vrijednosti otkupa dionica od strane kompanija, jer bi to povećalo cijene dionica i njihove prinose.

Međutim, političari ne gledaju na to blagonaklono jer žele da se rezultati mjera ECB-a vide u ulaganjima, otvaranju novih radnih mjesta, povećanju plaća i rasta gospodarstva eurozone.

Otkup dionica kao nagrada ulagačima i zaposlenicima

I neke hrvatske kompanije posljednjih godina otkupljuju vlastite dionice na tržištu. Krajem veljače svoje dioničare iznenadila je Adris Grupa najavom da će na tržištu kupiti do 481.000 svojih redovnih i 340.000 povlaštenih dionica.

Samo nekoliko dana kasnije objavljeno je kako je Adris otkupio 33.000 povlaštenih dionica po cijeni 358,37 kuna i 394.252 redovne dionice po cijeni 388,63 kune. Ukupno je, dakle, otkupio dionice u vrijednosti od oko 165 milijuna kuna.

Zagrebačka banka (Zaba) izvijestila je, pak, prošloga tjedna da će do 23. travnja stjecati vlastite dionice, ukupno njih 110.643 kroz redovito trgovanje ili blok transakcije, za što se namjerava utrošiti ukupno između 4,07 i 4,5 milijuna kuna.

Roman Rinkovec, broker Credosa, kaže da motivi hrvatskih tvrtki za otkupom vlastitih dionica mogu biti različiti. To može biti način podjele dobiti ulagačima, potom učvršćenje kompanije ako ima naznaka za neprijateljsko preuzimanje, a otkup dionica može biti i nagrada zaposlenicima.

„Opće je vjerovanje, isto tako, da neka tvrtka kreće u otkup svojih dionica u onom trenutku kada čvrsto vjeruje u svoju snagu i svjetlu budućnost", kaže Rinkovec.

Ističe kako vlastite dionice u Hrvatskoj otkupljuje mali broj kompanija, a među njima su HT, Kraš, Adris, Tehnika, Ericsson Nikola Tesla, HUP Zagreb, Medika, Zaba...

Svojedobno je u privatizaciji dionice Kraša kupilo puno njegovih zaposlenika, pa ih sada tvrtka povremeno otkupljuje na burzi.

„Da Kraš ne otkupljuje te dionice, njima se vjerojatno uopće ne bi trgovalo na Zagrebačkoj burzi", kaže Rinkovec.

Iako je otkup vlastitih dionica odavno hit u SAD-u, a odnedavno i u Europi, Rinkovec pretpostavlja da će se u Hrvatskoj to razvijati u skladu s razvojem naše burze.

„Naša je burza mala i ako se gospodarstvo bude razvijalo, rast će i taj segment poslovanja. U principu, tu zasad nema prevelikog prostora za širenje", kaže Rinkovec.

S razvojem gospodarstva, rast će i taj segment trgovanja

Prema Zakonu o trgovačkim društvima, tvrtka može stjecati vlastite dionice, među ostalim, ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja predstoji, ako dionice treba ponuditi zaposlenima u društvu ili nekome koje je s njime povezano, da bi se zaposlenima dala otpremnina, zatim na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva. Isto tako, otkup vlastitih dionica može se promatrati i kao alternativa isplati dividendi, ovisno o sustavu oporezivanja.

Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, naglašava kako je otkup vlastitih dionica u Hrvatskoj vrlo rijedak.

„Ako i kada do toga dođe, onda to nerijetko bude netransparentno. Uglavnom, ta je tema ovdje na marginama i samo rijetka poduzeća koriste taj instrument", ističe Stojić.

Da se radi o segmentu trgovanja koji je kod nas u drugom planu, potvrdila je i Sanda Nalis, glasnogovornica Zagrebačke burze, koja kaže da nema informacija o tome koliko domaće kompanije otkupljuju vlastite dionice na tržištu.

„Takvu vrstu informacija nemamo prikupljenu na jednom mjestu. Ni mi, a očito ni Središnje klirinško depozitarno društvo, ne vodimo to kao neku zasebnu aktivnost", kaže Sanda Nalis.

Anđelko Leko, predsjednik Uprave HUP-a Zagreb, tvrtke koja povremeno otkupljuje vlastite dionice, kaže kako za to postoji odluka skupštine tvrtke, ali da to rijetko rade.

„Da bi kupovali vlastite dionice, morali bi imati dovoljno raspoloživog novca, ali mi smo sada u velikim investicijama, pa ga nemamo. Dosad smo znali povremeno otkupljivati vlastite dionice, ali to je bilo sitno, gotovo zanemarivo. Na taj način uglavnom izlazimo u susret ljudima koji nas to zamole, ništa više. Niti je otkupljivanje vlastitih dionica naša tendencija, niti imamo dovoljno raspoloživog novca za to", kaže Anđelko Leko.