Tečaj eura u ponedjeljak je na međunarodnim deviznim tržištima potonuo na najnižu razinu prema dolaru u gotovo devet godina, jer ulagači očekuju da će stopa inflacije u eurozoni skliznuti u negativno područje, a što bi, uz politička previranja u Grčkoj, moglo primorati Europsku središnju banku (ECB) na kvantitativno ublažavanje monetarne politike.

Tečaj eura skliznuo je jutros na azijskim tržištima na samo 1,1860 dolara, najnižu razinu od ožujka 2006. godine. Kasnije se na europskim tržištima njime trgovalo po 1,1938 dolara, što znači da je oslabio 0,5 posto u usporedbi sa zatvaranjem tržišta u petak.

Dolar je, pak, prema jenu oslabio 0,14 posto, na 120,29 jena.

Ulagači prognoziraju da se ECB sprema proširiti program kupovina obveznica po uzoru na središnje banke u SAD-u, Velikoj Britaniji i Japanu. Takvim špekulacijama podršku su dale izjave čelnika ECB-a Marija Draghija koji je u petak kazao da je rizik da središnja banka ne ispuni zadaću očuvanja stabilnosti cijena veći nego što je bio prije pola godine.

U fokusu tržišta bit će stoga podaci o njemačkoj inflaciji u prosincu koji se očekuju tijekom dana a svojevrsni su uvod u procjene Eurostata o godišnjoj inflaciji u eurozoni koje će tržišta budno pratiti u srijedu.

"Procjene stope inflacije u srijedu mogle bi odrediti razmjere ECB-ovih poteza. Konfucije je kazao kako je dobro živjeti u zanimljivim vremenima, premda bi Draghi ipak mogao pomisliti ′da, no ne baš u tako zanimljivim vremenima′, s obzirom da se ponovno među prijetnjama eurozoni našla Grčka", kazao je Gary Jenkins, analitičar u tvrtki LNG Capital.

Ekonomisti prognoziraju da će procjene Eurostata pokazati pad potrošačkih cijena u eurozoni u prosincu za 0,1 posto, što bi bio njihov prvi pad od 2009. godine. To bi moglo poduprijeti očekivanja da će ECB već na prvom ovogodišnjem redovnom zasjedanju 22. siječnja ublažiti monetarnu politiku.

U fokusu tržišta je i Grčka u kojoj se pripremaju prijevremeni parlamentarni izbori. U takvom ozračju ponovno su oživjele rasprave o mogućnosti izlaska te zemlje iz eurozone. Njemačka vlada želi da Grčka ostane u eurozoni i tu nema rezervnih planova, kazao je vicekancelar Sigmar Gabriel, odgovarajući na medijska izvješća da Berlin vjeruje da bi valutna unija mogla i bez Grčke.