Euro je oslabio danas na međunarodnim tržištima, pritisnut podacima o inflaciji u eurozoni koji su pojačali pritiske na Europsku središnju banku da novim mjerama dodatno ublaži monetarnu politiku dok je uslijed intenziviranih previranja na tržištima u nastajanju jen i dalje bio među najvećim dobitnicima.

Euro je u takvim okolnostima oslabio prema dolaru 0,34 posto, na 1,3509 dolara, a bio je na gubitku i prema jenu, spustivši se i do 138,395 jena, što je njegova najniža razina u posljednja dva mjeseca.

Dolar je također oslabio prema japanskoj valuti, i to 0,44 posto, spustivši se na 102,26 jena.

U fokusu je bilo izvješće europskog statitičkog ureda Eurostata koje je pokazalo da je godišnja inflacija u eurozoni u siječnju procijenjena na 0,7 posto, što znači da se dodatno blago smanjila u odnosu na prosinac. U uvjetima tako niske inflacije ECB je u studenom zatekao tržišta sniženjem ključnih kamatnih stopa na rekordno niskih 0,25 posto, podsjeća Reuters.

U ECB-u su zacrtali godišnju stopu inflacije od "nešto ispod" dva posto. Zbog vrlo malih šansi da se u skorije vrijeme makar i približi ciljanoj razini u posljednje su vrijeme učestali pozivi da poduzme agresivnije poteze kako bi olabavila monetarnu politiku.

Naznake mogućeg ublažavanja, neovisno o tome za kojim će mjerama ECB posegnuti, pritisnule su euro u odnosu na druge vodeće valute.

"Sada su uistinu velike šanse da će čelnik ECB-a Mario Draghi uvesti neke izvanredne mjere kako bi se otklonila deflacija", kazao analitičar Luke Bartholomew iz tvrtke Aberdeen Asset Management.

"Velik je izazov što točno poduzeti. S obzirom na dobrim dijelom iscrpljene raspoložive instrumente, banka će vjerojatno posegnuti za nečim što još nismo imali prilike vidjeti", dodao je.

S druge strane, valute poput japanske, koju ulagači percipiraju kao sigurno utočište za kapital u nemirnim vremenima, ponovno dobivaju na cijeni u uvjetima nastavljenih previranja na tržištima u nastajanju koja je pogodio novi val prodaja, čemu je dobrim dijelom pridonijelo nastavljeno smanjenje monetarnih poticaja u SAD-u.

Mađarska središnja banka posljednja je u nizu onih koje su u nastojanju da umire ulagače najavile da će po potrebi intervenirati novim mjerama. Time se nadovezala na slične verbalne intervencije u Indiji i Rusiji, dok su turska i južnoafrička središnja banka ovih dana značajnije podigle ključne kamatne stope.

Forinta je ipak danas oslabila prema euru čak 1,5 posto, spustivši se tako na najnižu razinu u posljednje dvije godine prema jedinstvenoj europskoj valuti. Pritisci su ojačali i u Poljskoj pa je i zlot oslabio, i to 0,5 posto.

Na većem gubitku bila je i ruska rublja, oslabivši više od jedan posto, nadomak najnižih razina u posljednjih pet godina prema dolaru. I turska lira i južnoafrički rand oslabili su gotovo jedan posto.

Što se tiče eventualnih novih poteza u eurozoni, vjerojatno će trebati pričekati ožujak, kada će ECB objaviti nove prognoze, a najizglednija opcija koja Draghiju i njegovim suradnicima ostaje na raspolaganju jest snižavanje ključne kamatne stope još bliže nula posto, odnosno uvođenje negativne kamatne stope na depozite banaka, napominju u Reutersu.