Na europskim burzama dans ujutro cijene dionica blago su pale, jer su ulagači oprezni uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje obično znatno utječe na smjer tržišta.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 posto, na 1.483 boda, nakon što je jučer ostao gotovo nepromijenjen.

Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,3 i 0,5 posto.

Premda su jučer cijene dionica na Wall Streetu skočile više od 1 posto, što obično poticajno djeluje na ostale svjetske burze, europski ulagači nisu jutros voljni znatnije mijenjati pozicije, jer se poslijepodne očekuje izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje obično znatno utječe na tržišta.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u siječnju broj zaposlenih povećan za 234.000, nakon što je u prosincu porastao za 252.000. Bio bi to 12. mjesec zaredom kako zaposlenost raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine.

Pritom bi stopa nezaposlenosti, procjenjuje se, mogla ostati nepromijenjena, na 5,6 posto, najnižoj razini u šest i pol godina. U fokusu ulagača bit će i podatak iz tog izvješća o prosječnoj satnici.

"Očekuje se da će prosječna satnica porasti za 0,3 posto, nakon što je u prosincu neočekivano pala za 0,2 posto, što je uznemirilo ulagače. U fokusu ulagača je i Grčka, a teško je za očekivati znatniji rast tržišta dok se ne rasplete situacija s grčkim dugovima", kaže Ayako Sera, analitičarka u Sumitomo Mitsui Trust Bank.

Nakon što je Europska središnja banka (ECB) odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, jučer je ATG indeks burze u Ateni pao više od 3 posto, ponajviše pod pritiskom pada cijena dionica grčkih banaka za više od 10 posto.

No, gubici banaka ponešto su smanjeni nakon vijesti da je ECB odobrila grčkoj središnjoj banci da plasira hitne zajmove za likvidnost bankama u vrijednosti od oko 60 milijardi eura.

U međuvremenu, grčka vlada predložila je partnerima u eurozoni program za premošćivanje do kraja svibnja kako bi se dobilo na vremenu za pregovore između Atene i međunarodnih kreditora o grčkim dugovima, ističući kako će učiniti sve da bi izbjegla bankrot.

U fokusu ulagača bit će i cijene nafte. Nakon što je jučer na američkom tržištu skočila više od 4 posto, jutros je cijena ′crnog zlata′ ojačala daljnjih 1,3 posto, na 51,15 dolara po barelu, dok je na londonskom tržištu porasla 0,7 posto, na 56,95 dolara.

Rast cijena nafte zahvaljuje se, među ostalim, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske središnje banke potaknuti rast tamošnjeg gospodarstva, što bi trebalo ojačati potražnju za ′crnim zlatom′.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio na dobitku 0,1 posto, dok je od početka tjedna u plusu oko 1 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, na 17.648 bodova. U cijelom je tjednu, međutim, izgubio 0,1 posto.