Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica skliznule s najviših razina u sedam godina zbog pada cijena nafte i slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata nekoliko europskih kompanija.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 posto, na 1.511 bodova, nakon što je jučer porastao 0,7 posto, na najvišu razinu u sedam godina.

Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,4 i 0,7 posto.

Europske ulagače na oprez je naveo pad cijena nafte, nakon podatka da su prošloga tjedna zalihe u SAD-u skočile za 14,3 milijuna barela, na rekordne razine. Ako taj podatak danas potvrdi i izvješće EIA-e (Energy Information Administration), bio bi to najveći tjedni skok zaliha od kada se prate ti podaci.

Zbog toga su, nakon višednevnog rasta, cijene ′crnog zlata′ pod pritiskom. Jutros se na londonskom tržištu cijena barela kreće oko 59,40 dolara, dodatno se odmaknuvši od najviše razine od 63 dolara dosegnute u utorak. Na američkom je tržištu, pak, potonula za 1,7 dolara, na 50,40 dolara.

"Cijene nafte pale su zbog strahovanja da je višednevni uspon cijena pretjeran zbog i dalje prevelike ponude u odnosu na potražnju. Od sredine siječnja cijene su porasle 34 posto, što je posljedica zatvaranja bušotina i smanjenja investicija naftnih kompanija, no to još nije rezultiralo smanjenjem proizvodnje", navode analitičari ANZ banke u bilješci klijentima.

Ulagače su jutros razočarali i slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati nekoliko kompanija. Iz tog je razloga cijena dionice zrakoplovnog prijevoznika Air Francea-KLM-a pala gotovo 5 posto, dok je dionica britanske uslužne kompanije Centrice pojeftinila više od 7 posto.

U fokusu ulagača je i grčka dužnička drama, koja bi se trebala rasplesti do kraja tjedna. Jučer je Europska središnja banka (ECB) blago povećala iznos hitnih zajmova za likvidnost grčkim bankama, koje su pod pritiskom zbog odljeva depozita građana i kompanija koji se plaše bankrota države.

Sada je na potezu Atena, koja će, kako pišu mediji, u četvrtak zatražiti produženje sporazuma o zajmu s eurozonom za šest mjeseci, ali ne i cijelog programa međunarodne financijske pomoći, koji istječe 28. veljače i sadrži obvezu provođenja reformi i mjera štednje.

Ako za to dobije pristanak partnera u eurozoni, Atena bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima o rješavanju dužničkih problema. No, Njemačka se protivi takvom rješenju.

Na većini azijskih burzi danas se nije radilo zbog proslave kineske nove godine. Na ostalim se burzama trgovalo oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio nepromijenjen u odnosu na jučer.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, na 18.264 boda, najvišu razinu od svibnja 2000. godine.