Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, odmaknuvši se od najnižih razina u tri tjedna, no trguje se oprezno jer je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio nove carine.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, nakon što je jučer pao na najnižu razinu u tri tjedna.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,13 posto, na 9.226 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,33 posto, na 23.612 bodova, a pariški CAC 0,69 posto, na 7.849 bodova.

Azijske burze oštro pale

A na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 1 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Japanu, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,5 i 2,5 posto. U Australiji su, pak, blago porasle.

Azijske burze uzdrmala je Trumpova najava da će od 1. listopada uvesti 100-postotne carine na uvoz brendiranih lijekova, 25-postotne carine na teške kamione, 50-postotne carine na kuhinjske ormariće...

Zbog toga su jutros pod najvećim pritiskom dionice farmaceutskih kompanija.

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnjeg daljnjeg pada Wall Streeta, treći dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,38 posto, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli 0,50 posto.

Jučer je objavljena druga procjena koja je pokazala da je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 3,8 posto na godišnjoj razini, brže nego što je pokazivala prva procjena.

Osim toga, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je prošloga tjedna za 14.000, na 218.000, niže nego što su analitičari očekivali.

Snažan rast gospodarstva i relativno stabilno tržište rada navode na zaključak da američka središnja banka ne bi trebala žuriti s daljnjim smanjenjem kamatnih stopa.

Uz to, predsjednik ogranka Feda u Chicagu Austan Goolsbee kazao je jučer da nije sklon prebrzom smanjenju kamata, s obzirom na rizike od inflacije.

U fokusu inflacija u SAD-u

Fed je prošloga tjedna smanjio kamatne stope za 0,25 postotnih bodova zbog slabosti tržišta rada, a ulagači su se nadali da će središnja banka nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.

No, posljednji gospodarski podaci to dovode u pitanje, a upravo je nada u oštro rezanje kamata glavni pokretač tržišta već dulje vrijeme.

„Posljednji gospodarski podaci pomalo zbunjuju i otvaraju pitanje za koliko bi Fed trebao smanjiti kamate, pa čak i treba li ih uopće dodatno smanjiti ove godine", kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

U petak će biti objavljeni novi podaci o inflaciji u SAD-u. Očekuje se njezin rast, s obzirom da je Trump uveo carine na uvoz iz brojnih zemalja svijeta.

Rast inflacije značio bi da Fed ima manje prostora za smanjenje kamatnih stopa.