Na europskim burzama indeksi su stabilni, dok su cijene dionica u energetskom sektoru porasle, zahvaljujući odmicanju cijena nafte od najnižih razina u pet i pol godina.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, na 1.323 boda, nakon što je prošloga tjedna potonuo 5,9 posto, što je njegov najveći tjedni pad od sredine 2011. godine.

Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na dobitku između 0,1 i 0,3 posto.

Uspon indeksa zahvaljuje se rastu cijena dionica energetskih kompanija, nakon što su se cijene nafte ponešto odmaknule od najnižih razina u pet i pol godina.

STOXX Europe 600 indeks naftnog i plinskog sektora porastao je jutros 1,4 posto, nakon što je u petak izgubio 3,6 posto.

Cijene nafte danas izuzetno osciliraju. U jednom je trenutku na američkom tržištu terminska cijena jutros potonula 2,5 posto, na 56,25 dolara po barelu, novu najnižu razinu u pet i pol godina. No, kasnije se ipak opravila, pa trenutačno iznosi 58,25 dolara, oko 40 centi više nego u petak.

Na londonskom se tržištu, pak, cijena barela kreće oko 62,35 dolara, nakon što joj je u jednom trenutku zaprijetio pad ispod 60 dolara.

Ipak, trguje se oprezno jer je splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, s obzirom na strahovanja da pad cijena nafte nije jedina posljedica nejake globalne potražnje te da bi se slabost najvećih svjetskih gospodarstava mogla preliti i na druga tržišta.

Na azijskim su burzama, pak, cijene dionica danas pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u minusu 0,8 posto, a u jednom je trenutku zaronio na najnižu razinu od ožujka.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks jutros potonuo 1,6 posto, na 17.099 bodova, najnižu razinu u četiri tjedna.

Osim klizanja cijena nafte, to je posljedica loše situacije u japanskom gospodarstvu. Tankan izvješće japanske središnje banke jutros je pokazalo da se tamošnje poslovno raspoloženje u prosincu pogoršalo, stoga ulagače nije ohrabrila niti pobjeda Liberalno demokratske stranke premijera Shinzo Abea na parlamentarnim izborima.

Abeova koalicija osvojila je uvjerljivu većinu na izborima, što osigurava nastavak njegove politike pojačane državne potrošnje i labave monetarne politike, koja bi trebala potaknuti rast gospodarstva i okončati dugo razdoblje deflacije.

No, pad izlaznosti na izbore pokazuje nezadovoljstvo Japanaca onim što je Abe postigao u protekle dvije godine na čelu vlade.