Na europskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, nakon prošlotjednog pada, dok ulagači čekaju glasanje u francuskom parlamentu o povjerenju vladi.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,08 posto, na 9.215 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,69 posto, na 23.759 bodova, a pariški CAC 0,22 posto, na 7.690 bodova.

U fokusu ulagača bit će danas rasprava i glasanje o povjerenju manjinskoj vladi premijera Francoisa Bayroua, koji nastoji provesti uštede u proračunu kako bi smanjio deficit.

Očekuje se da će većina parlamentarnih zastupnika, koji se protive proračunskim uštedama i povećanju poreza, glasati protiv vlade.

I azijske burze porasle

I na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto.

Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Indiji, Hong Kongu, Šangaju i Japanu porasle između 0,4 i 1,5 posto, dok su u Australiji pale 0,2 posto.

Podršku tržištu pruža uvjerenje ulagača da će čelnici američke središnje banke na sjednici polovicom rujna smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Neki analitičari očekuju rez za čak 0,50 postotnih bodova, s obzirom na slabost američkog tržišta rada.

U petak je, naime, objavljeno da je u kolovozu broj zaposlenih u SAD-u porastao za samo 22.000, dok su analitičari u prosjeku očekivali 75.000. Pritom je stopa nezaposlenosti porasla na 4,3 posto.

Premda se očekuje smanjenje kamata Feda, na azijskim se burzama trguje oprezno zbog niza razloga.

U nedjelju je japanski premijer Shigeru Ishiba najavio ostavku, nakon što je dulje vrijeme bio pod pritiskom zbog poraza njegove stranke na lanjskim nacionalnim izborima.

Jutros su, pak, objavljeni slabiji nego što se očekivalo podaci o kineskoj vanjskoj trgovini, koji ukazuju na usporavanje gospodarskog rasta i probleme nakon što je Washington uveo carine na uvoz kineske robe.

U kolovozu je kineski izvoz porastao 4,4 posto na godišnjoj razini, manje od očekivanih 5 posto. Uvoz je, pak, porastao 1,3 posto, dok se očekivao rast od 3 posto.