STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, no na putu je tjednih dobitaka treći tjedan zaredom.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,06 posto, na 9.505 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,20 posto, na 24.660 bodova, a pariški CAC 0,19 posto, na 8.060 bodova.

U fokusu ulagača i dalje je politička kriza u Francuskoj, koja se produbila nakon što je premijer Sebastien Lecornu podnio ostavku.

No, kako većina stranaka ne želi raspuštanje parlamenta i nove izbore, predsjednik države Emmanuel Macron trebao bi uskoro imenovati novog premijera.

Azijske burze prate pad Wall Streeta

A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,6 posto. U Indiji i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,4 i 1,7 posto.

Kineske su burze pod pritiskom zbog zaoštravanja trgovinskih odnosa između Kine i SAD-a. Naime, nakon što su neki američki parlamentarni zastupnici pozvali da se proširi zabrana na izvoz čipova u Kinu, Peking je pojačao kontrole izvoza rijetkih metala, koji su nužni američkoj tehnološkoj industriji.

I većina ostalih azijskih burzi prati jučerašnji pad Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks skliznuo 0,5 posto, S&P 500 oko 0,3, a Nasdaq 0,1 posto.

Ulagači na najvećoj svjetskoj burzi jučer nisu željeli dodatno riskirati, s obzirom da su dan prije S&P 500 i Nasdaq dosegnuli rekordne razine i da idućega tjedna počinje sezona objava poslovnih rezultata kompanija za treće tromjesečje.

Analitičari u anketi Reutersa očekuju rast zarada kompanija od gotovo 9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Podršku tržištu pruža, pak, nada ulagača da će američka središnja banka nastaviti sa smanjenjem kamata, nakon što ih je u rujnu srezala za 0,25 postotnih bodova.

Analitičari vjeruju da će Fed već na sjednici krajem listopada smanjiti kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, a hoće li biti još rezova do kraja godine ovisi o budućim gospodarskim pokazateljima.

Kako u Kongresu još uvijek nije postignut dogovor o daljnjem financiranju saveznih službi, te službe ne rade već deveti dan, što znači da nema značajnijih gospodarskih izvješća koja bi usmjerila ulagače.