Na europskim burzama cijene dionica su pale, ponajviše u Ateni zbog neizvjesnosti u vezi pregovora grčke vlade i njezinih partnera u eurozoni, a loše na tržišta utječu i naznake daljnjeg usporavanja kineskog gospodarstva.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,00 sati u minusu 1,3 posto, na 1.471 bodu.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na gubitku 1,0 posto, na 6.784 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,75 posto, na 10.656 bodova, a pariški CAC 1,20 posto, na 4.634 boda.

Najviše je danas pao ATG burzovni indeks u Ateni, više od 5 posto, pri čemu su cijene dionica grčkih banaka potonule između 7,3 i 10,3 posto.

Posljedica je to neizvjesnosti u vezi pregovora između nove grčke vlade i njezinih partnera iz eurozone, nakon što je u nedjelju grči premijer Aleksis Cipras poručio da Atena ne kani produžiti dogovor o međunarodnoj pomoći i izložio svoje planove za rješenje problema, prema kojima bi se odstupilo od nekih reformi dogovorenih u sklopu 240 milijardi eura vrijednog programa međunarodne pomoći EU-a i MMF-a.

Umjesto nove tranše međunarodne pomoći od 7,2 milijarde eura, nova grčka vlada želi dogovoriti nove uvjete otplate duga, poput produljenja rokova isplate i otplate samo kamata kako bi dobila predah. Između ostalog, Atena traži 1,9 milijardi eura profita od grčkih obveznica koje drže Europska središnja banka i druge institucije eurozone.

Cipras je plan vlade predstavio nakon što je u petak agencija Standard & Poor′s smanjila rejting Grčke, a Moody′s poručio da razmatra sniženje rejtinga.

„Čini se da će se rasprava između Grčke i njezinih europskih partnera ovoga tjedna intenzivirati. Najave grčke vlade tijekom vikenda ne ostavljaju dojam da su stajališta dviju strana približila", kaže Philippe Gijsels, direktor u BNP Paribas Fortis Global Markets.

Grčki predstavnici trebali bi ovoga tjedna na sastanku ministara financija eurozone iznijeti konkretne planove za rješavanje pitanja dugova. Najkasnije do 16. veljače Grčka bi trebala zatražiti produženje međunarodnog programa pomoći, koji ističe 28. veljače, ili će se suočiti s mogućim nedostatkom sredstava za isplatu kreditora.

Malo je naznaka da bi dužnosnici eurozone pristali na grčke prijedloge o odustajanju od mjera štednje i odgodili rokove kako bi Atena dobila na vremenu. Stoga je Grčka pod sve većim pritiskom da se pridržava dogovorenih obveza.

Negativno su na tržišta utjecale i naznake daljnjeg usporavanja rasta kineskog gospodarstva, nakon što je objavljeno da je tamošnji izvoz u siječnju pao za 3,3 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz potonuo 19,9 posto, znatno više od očekivanja analitičara.

Ti su podaci izazvali bojazan od produbljivanja slabosti drugog po veličini svjetskog gospodarstva, ali i špekulacije da će zbog toga kineske monetarne vlasti uskoro agresivnije olabaviti monetarnu politiku, nakon što su prošloga tjedna smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva vrijedna oko 95 milijardi dolara.

„Trgovinski su podaci gadni, što najavljuje daljnju slabost. Čak i ako će biti novih poticajnih mjera, one će biti usmjerene na gospodarstvo, a ne na tržišta", kaže Wang Mingli, strateg u tvrtki Guoyuan Securities.

Loše na tržišta utječu i špekulacije da bi američka središnja banka Fed mogla povećati ključne kamatne stope prije nego što se očekivalo, nakon što su u petak objavljeni podaci pokazali da američko tržište rada i dalje snažno raste.