Prinosi na trezorske zapise Ministarstva financija u dvanaest ovogodišnjih mjeseci poskupjeli su gotovo dvostruko. Tako je prinos na trezorski zapis s rokom od 364 dana na početku godine iznosio 2,90 posto, a na zadnjoj aukciji sredinom prosinca dosegnuo je 4,98 posto. Za analitičare takav rast trezoraca nije nimalo iznenađujuć.

"Prinosi na trezorske zapise očekivano su rasli jer je, među ostalim, smanjeni priljev kapitala doveo do laganih deprecijacijskih pritisaka", objašnjava Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke. Prema Živković Matijević, to nije jedini razlog rasta cijene kratkoročnog državnog duga.

Rast prinosa na kunske i eurske trezorske zapisa Ministarstva financija posljedica je i smanjenja viška likvidnosti na međubankarskom tržištu pod utjecajem deviznih intervencija te najave podizanja stope obvezne pričuve.

Osim toga, ne treba zanemariti ni rast rizika zemlje pa su se uz domaće na trezorske zapise prelile i neke eksterne nepovoljne okolnosti. Veću rizičnost potvrđuje i rast CDS-ova, a s obzirom na prošle izbore, očekivano je bilo da je država većinu svojih obveza za refinanciranjem u prošlim mjesecima morala realizirati kroz rast kratkoročnog duga države, što je bilo očito i na rastu prinosa u promatranom razdoblju.

Na prvim aukcijama nakon ljetne stanke glavnu ulogu odigralo je držanje novca države na računu HNB-a prikupljena srpanjskim izdanjem državne obveznice, još uvijek relativno visoka razina gotovog novca izvan banaka u rujnu te srpanjska devizna intervencija HNB-a.

Svi spomenuti čimbenici utjecali su na smanjenje količine novca na međubankarskom tržištu, što je pak utjecalo na povećanje kratkoročnih kamatnih stopa, a onda i na povećanje zahtijevanih prinosa na trezorske zapise.

Ministarstvo financija nedavno je odlučilo uvesti i trezorski zapis vezan uz euro na rok od 3 mjeseca te je tako proširilo ponudu investitorima koji su dosad na raspolaganju imali takav papir na rok od godinu dana. Interes investitora za trezorskim zapisima vezanim uz euro nakon ljeta se intenzivirao, što je s jedne strane posljedica povećanja prinosa, a s druge promjene očekivanja vezana uz Euribor.

15,4 milijardi kuna

Posljednji faktor koji je podigao cijenu kratkoročnog duga država jest činjenica da je Vlada najavila kako neće biti novog izdanja obveznica u drugoj polovini godine. Trenutačni dug Hrvatske preko trezorskih zapisa iznosi 15,4 milijarde kuna.

Uz to, raspoloženje na međunarodnim tržištima, koje se prenosi i na domaće tržište, mnogo je lošije nego u prvoj polovini godine pa je averzija prema riziku bila veća, no prinosi na trezorske zapise i dalje su znatno niži nego početkom 2009. godine.

Što se kratkoročnog zaduženja u euru tiče, analitičari ne smatraju da će doći do važnijih promjena. Naime, HNB će vrlo vjerojatno uspjeti držati tečaj pod kontrolom, a oscilacija tečaja od dva posto neće biti presudna varijabla pri odlučivanju o isplativosti zaduživanja u euru.

Objašnjavaju da će Hrvatska narodna banka ostati dosljedna u politici održavanja stabilnog tečaja i zasigurno neće dopustiti znatnije oscilacije tečaja.

Smatraju da za navedenu politiku ima na raspolaganju dovoljno međunarodnih pričuva te drugih administrativnih mjera.

Zrinka Živković Matijević smatra da u drugoj polovini sljedeće godine neće biti većih promjena u potražnji ili prinosima, a prema njoj prinosi neće pasti nego bi mogli u prvoj polovini stagnirati ili čak blago rasti. "Ne vidim razloga za pad prinosa", rekla je Živković Matijević.