Kao što je i najavila ljetos, država je u potpunosti prodala svoj udio od gotovo 20 posto u Luci Ploče. Preslagivanje dioničarske strukture toj tvrtki završilo je nedavno s Prvim plinarskim društvom kao najvećim dioničarom čije je udio dosegnuo 24,8 posto.

Slijede mirovinski fondovi AZ (9,8 posto) i PBZ CO (8,2 posto) te PBZ banka s 5,2 posto dionica, dok su udjeli ostalih manjih dioničara manji od pet posto. Ulazak PPD-a u vlasničku strukturu Luku ploče očekivani je korak budući da je s Lukom Ploče-trgovina potpisan ugovor o potkoncesiji za izgradnju i skladištenje spremnika za ukapljeni naftni plin (UNP). Ugovor bi trebao biti uvod u investiciju vrijednu 25 milijuna eura, a plinsko skladište trebalo bi biti prvo takve vrste u regiji koji će biti dostupan morskim putem.

Prema najavama iz PPD-a, ambicije su im velike jer bi tim terminalnom Luka Ploče postala (zasad) glavni centar za likvidne terete i na hrvatskoj i na talijanskoj strani Jadranskog mora. Dok planovi o izgradnji LNG terminala na Krku zasad zaživjeli samo na papiru, PPD se pozicionira kao opskrbljivač domaćeg tržišta, a odmjerava i poziciju glavnog veleopskrbljivača u regiji.

Uz domaću naftnu kompaniju Inu koja ga proizvodi i distribuira, ukapljeni naftni plin na domaćem tržištu prodaju još četiri tvrtke. Pretpostavlja se da će glavni izvor UNP-a Prvog plinarskog društva biti inozemni plin stranih dobavljača ruskog Gazproma i njemačkog E.ON-a.