Da upravo u segmentu malih tvrtki dobru priliku vide i globalni burzovni operateri, govori i vijest kako američki NYSE Euronext planira pokrenuti novu europsku burzu za poduzetnike. Prema pisanju Financial Timesa, njezin je cilj pomoći u financiranju malih kompanija prikupljanjem novca od investitora.

Ta posebna platforma, pod nazivom Poduzetnička burza, omogućit će prikupljanje novca putem obveznica i dionica, a funkcionirat će kao i postojeće burze Euronext i Alternext, piše Financial Times.

K tome, 900-tinjak kompanija s tržišnom kapitalizacijom manjom od milijardu eura i koje već imaju izlistane dionice na Euronextu bit će transferirane na novu burzu, kao i kompanije čije su dionice izlistane na Alternextu - trgovinskoj platformi Euronexta za male kompanije.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić za Business.hr kaže kako ta vijest pokazuje da je i Euronext odlučio individualizirati pristup prema manjim kompanijama, onima koje tek izlaze na burzu ili im treba kapital za rizičnije pothvate, te ih pripojiti postojećoj multilateralnoj platformi Alternextu. "Pojam 'manje kompanije' ipak treba staviti u kontekst našeg tržišta jer tržišnu kapitalizaciju veću od milijardu eura imaju samo četiri hrvatske kompanije", ističe Gažić.

Spremnost za tržište

Neovisni konzultant Aljoša Šestanović ističe kako su sva dosadašnja istraživanja koja su se referirala na mala tržišta kapitala, poput našeg, pokazala da takve burze mogu imati perspektivu ako posluže kao svojevrsna predulazna tržišta malim i osobito srednjim tvrtkama koja se spremaju izaći na veća tržišta.

"U segmentu malih i srednjih poduzeća takva tržišta mogu imati dobru perspektivu rasta. Smatram da Zagrebačka burza može tražiti put svoga razvoja i stimulacijom kotiranja malih i srednjih poduzeća. Nažalost, zbog spleta različitih faktora do sada su izostali bilo kakvi stimulativni poticaji da manje tvrtke diversificiraju izvorišta financiranja i na našem tržištu kapitala, umjesto isključivo na bankovnom tržištu", kaže Šestanović.

Prikupljanje novca potrebnog za rad tvrtke na tržištu kapitala tradicionalno nije prvi izbor naših tvrtki, osobito u okruženju koje je bankocentrično, s bankama koje imaju velik kapital i mogućnost privlačenja klijenata davanjem kredita, naglašava Ivana Gažić.

"Dužničkom krizom u kojoj su se Europa i Hrvatska našle moglo se očekivati da će tvrtke biti spremnije prikupljati novac na burzi, ali to se pokazalo točnim samo u vrlo rijetkim slučajevima. Trenutačno se nova izdanja na Zagrebačkoj burzi uglavnom uvrštavaju kao rezultat zamjene duga za glavnicu u brojnim hrvatskim tvrtkama. Možda je to najbolji pokazatelj da je kapital, a ne dug, trebao biti pravi izvor rasta u tvrtkama koje to sada čine", smatra Ivana Gažić.

MTP očekuje strance

Euronextova ideja i nije nova, dodaje Aljoša Šestanović, jer je već u znatnoj mjeri oživotvorena posebnom kotacijom Varšavske burze pod nazivom NewConnect.

"To je kotacija za tvrtke koje u nekoj perspektivi preferiraju izaći na veliko, globalno tržište, a kotiranje na NewConnectu služi im da na tržištu prikupe inicijalni razvojni kapital te da procijene koristi uvrštenja u kotaciju burza", naglašava Šestanović.

Kuriozitet je da NewConnect ne nadzire u cijelosti službeni financijski regulator, već je taj segment pod nadzorom same Varšavske burze.

Na NewConnect upućuje i Ivana Gažić, dodajući kako Zagrebačka burza već ima domaći i strani MTP - što NewConnect ili pak Alternext u svojoj biti i jesu - a to je multilateralna trgovinska platforma koja omogućava puno brži početak trgovine na burzi.

"MTP Zagrebačke burze tek je prošle godine podijeljen na domaći i strani s ciljem da se potiču listanja stranih tvrtki na hrvatskom tržištu kapitala. Sa zadovoljstvom možemo reći da uskoro očekujemo prvi primitak u trgovinu na strani MTP, a na domaćem se trenutačno nalazi 40-ak vrijednosnih papira", kaže Ivana Gažić.