Dramatičan pad ruske valute ponešto je usporio u srijedu na valutnim tržištima, dok ruska vlada prodaje devize kako bi poduprla njezin tečaj, nakon što je u ovoj godini već oslabio 50 posto prema dolaru.

Dijelom su pad tečaja rublje zakočili izvoznici koji su prodavali dolare, pripremajući se za plaćanje mjesečnih poreznih obveza ali on je ipak bio manje snažan nego u prethodna dva dana kada je rubalj prema dolaru oslabio oko 20 posto.

Do podneva rubalj je oslabio prema dolaru oko 1,6 posto, spustivši se na 68,58 rubalja za dolar. Prema euru, ruska valuta bila je istodobno na gubitku 0,3 posto, kliznuvši na 85,40 rubalja za euro.

Ruska valuta našla se ovog tjedna pod snažnim pritiskom prodaja, prisilivši središnju banku da podigne ključne kamatne stope za 6,5 postotnih bodova, na 17 posto. Bila je to vatrogasna mjera kojom se nije značajnije zakočilo klizanje tečaja.

"Sada svjedočimo rezultatu pogrešnog tajmiga odluke o plivajućem tečaju rublja", pišu u bilješci analitičari moskovskog Bank Zenit u osvrtu na odgovarajuću prošlomjesečnu odluku središnje banke.

Situacija predstavlja veliki izazov za predsjednika Vladimira Putina čija je popularnost, utemeljena dijelom na jamčenju stabilnosti i prosperiteta, u opasnosti zbog pada vrijednosti domaće valute, koji također narušava vjerodostojnost Rusije među ulagačima.

Putin će u četvrtak održati tradicionalnu konferenciju za novinstvo na kraju godine, u sklopu koje će odgovarati na pitanja publike u studiju i televizijskih gledatelja iz cijele Rusije. Očekuje se da će se osvrnuti i na pad vrijednosti rublja.

List Kommersant prenosi izjavu njegovog tajnika za odnose s javnošću Dmitrija Peskova da predsjednik ne planira nikakvu "posebnu objavu" i da se ne očekuje da će detaljno komentirati to pitanje prije konferencije za novinstvo.

U govoru o stanju nacije 4. prosinca Putin nije predstavio nikakve "velike ideje" o zaokretu u gospodarstvu, koje klizi prema recesiji pod pritiskom sankcija Zapada povezanih s krizom u Ukrajini i pada cijena nafte na svjetskim tržištima, budući da uvelike ovisi o nafti.

Rubalj je nakratko ojačao u srijedu nakon što je ministarstvo financija objavilo da je počelo prodavati preostale devize na svojim računima, što trgovci tumače kao pokušaj da se podupre domaća valuta.

No, iz ministarstva su naknadno priopćili da im je ostalo samo oko sedam milijardi dolara deviza i da još nisu odlučili koliki će iznos prodati.

Pad rublja prizvao je u sjećanje rusku financijsku krizu iz 1998. kada je ruska valuta u roku od nekoliko dana zabilježila ogroman pad.

Ulagači čekaju nove usklađene mjere vlade za stabilizaciju deviznog tržišta, koje je u proteklim danima bilježilo najveće dnevne oscilacije od 1998., također potičući pojačanu javnu potražnju za dolarima.

Dva su trgovca kazala da ne vjeruju da središnja banka poduzima opsežne intervencije na tržištu a neimenovani trgovac valutama u jednoj velikoj ruskoj banci kazao je kako vjeruje da se izvoznike tjera da prodaju svoje zarade ostvarene u devizama.

Ruska središnja banka intervenirala je ove godine na deviznom tržištu u ukupnom iznosu većem od 80 milijardi dolara kako bi obranila rubalj, koji su pritisnule niže cijene nafte, zapadne sankcije zbog Ukrajine i sve izraženiji osjećaj panike na tržištu.

U srijedu je banka objavila da je 15. prosinca intervenirala na deviznom tržištu u iznosu od 1,961 milijardu dolara.

EK zabrinuto prati situaciju

Kako javlja ruska novinska agencija RIA, ruski premijer Dmitrij Medvedev održat će u srijedu sastanak kabineta na kojem će biti nazočni i čelnici energetskih divova Rosnefta i Gazproma, kao i drugi čelnici velikih ruskih kompanija te guvernerka Elvira Nabiullina.

U međuvremenu, Europska komisija izrazila je zabrinutost razvojem situacije u Rusiji. "Sa zabrinutošću pratimo razvoj gospodarske situacije u Rusiji. Nikome nije u interesu da Rusija potone u duboku recesiju", kazao je u srijedu na brifingu u Berlinu uoči samita čelnika EU-a jedan dužnosnik Komisije, koji je želio ostati anoniman.

Tečaj rublja samo u utorak potonuo je 11 posto prema dolaru, što je najoštriji jednodnevni pad ruske valute još od ruske financijske krize 1998. godine. Od početka tjedna rubalj je potonuo više od 20 posto, a od početka godine njegova se vrijednost prepolovila.

Održavajući pritisak na Moskvu, američki predsjednik Barack Obama trebao bi ovoga tjedna potpisati zakon kojim bi se uvele nove sankcije prema Rusiji zbog njezinih aktivnosti u Ukrajini te bi se trebalo isporučiti oružje vladi u Kijevu, najavio je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest. No, kazao je i da SAD ne želi poduzimati nove korake koji nisu usklađeni s europskim partnerima.

Za rusko gospodarstvo, valutna kriza znači vjerojatno dublju recesiju iduće godine, jer će visoke kamatne stope kočiti rast gospodarstva. Za poduzetnike to znači više neizvjesnosti i otežani pristup financiranju. Za središnju banku to znači krizu vjerodostojnosti.

A za Putina, pak, to povećava rizik od gubitka dva glavna stupa na kojima se temelji podrška javnosti - financijske stabilnosti i prosperiteta, a dovodi i do nepoželjne političke glavobolje u vrijeme kada su odnosi sa Zapadom u krizi zbog Ukrajine.