Tečaj jena u današnjem se trgovanju na međunarodnim deviznim tržištima spustio na najnižu razinu prema dolaru u gotovo sedam godina, pa je na putu najvećeg dnevnog gubitaka u 18 mjeseci, nakon što je japanska središnja banka BOJ neočekivano dodatno ublažila monetarnu politiku.

U takvim okolnostima tečaj dolara nakratko je dosegnuo 111,89 jena, najvišu razinu od siječnja 2008. godine. U odnosu na zatvaranje tržišta dan ranije dolar je ojačao 2,4 posto te je na putu najvećeg dobitka od travnja prošle godine.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, poskočio je nakratko na 86,736 bodova, najvišu razinu od 6. listopada, približivši se tako najvišoj razini u četiri godine.

Dodatni vjetar u leđa dao je dolaru jučerašnji podatak o rastu američkog BDP-a za 3,5 posto u trećem kvartalu na godišnjoj razini, više od očekivanih 3 posto.

Tečaj eura istodobno je dosegnuo najvišu razinu prema jenu u šest tjedana, 140,65 jena, dok je prema dolaru oslabio 0,3 posto, na 1,2580 dolara, nakon što je prva procjena Eurostata pokazala godišnju inflaciju u eurozoni od 0,4 posto u listopadu, kao što su tržišta i očekivala. U rujnu je iznosila 0,3 posto.

Tržišta je šokirala današnja odluka japanske središnje banke o novom krugu kvantitativnog ublažavanja monetarne politike kako bi suzbila rizike od deflacije. Premda su neki očekivali daljnje ublažavanje monetarne politike, većina ih je ipak mislila da takvi potezi neće tako skoro uslijediti budući da je guverner BOJ-a Haruhiko Kuroda iskazao optimizam u pogledu oporavka japanskog gospodarstva, unatoč novim slabim gospodarskim pokazateljima.

Gareth Berry, valutni analitičar u banci UBS, kazao je da će takve mjere BOJ-a vjerojatno poduprijeti jačanje tečaja dolara prema jenu, čime će se približiti razini od 115 jena, koju u razdoblju od tri mjeseca predviđaju u toj švicarskoj banci.

Analitičari kažu da će neočekivani potez BOJ-a vjerojatno ojačati pritiske na Europsku središnju banku (ECB) da dodatno ublaži monetarnu politiku. Obje banke žele poduprijeti inflaciju, pa pojeftinjenje njihovih valuta preplavljivanjem tamošnjih tržišta svojim valutama putem izdašnih programa kupovina imovine predstavlja jedan od načina kojima žele poduprijeti rast gospodarstva i jačanje inflacije.

ECB veći dio godine muku muči s niskom inflacijom, pa je srezala ključnu kamatnu stopu nešto iznad nula posto kako bi suzbila rizik deflacije, dok cilja inflaciju od blizu dva posto.

"Uz pad cijena nafte, uvijek postoji rizik daljnjeg poniranja. A dok je američka središnja banka Fed s injekcijama likvidnosti završila, sada je na drugim značajnijim središnjim bankama poput ECB-a da ih poduzimaju", kazao je analitičar tvrtke CIBC Jeremy Stretch.