Tečaj dolara u današnjem je trgovanju na međunarodnim deviznim tržištima dosegnuo nove višegodišnje najviše razine prema jenu i euru, nastavljajući tromjesečni uzlazni trend pred novi niz ključnih gospodarskih pokazatelja.

Tečaj eura skliznuo je jutros na azijskim tržištima nakratko i na samo 1,2664 dolara, novu najnižu razinu u gotovo dvije godine. Potom se stabilizirao oko 1,2685 dolara, što znači da je neznatno promijenjen u usporedbi s ranijim zatvaranjem tržišta.

Dolar je prema jenu ojačao gotovo 0,3 posto, na 109,47 jena, što je nadomak nove najviše razine u šest godina od 109,75 jena.

U fokusu će ovoga tjedna biti gospodarski pokazatelji s obje strane Atlantika. U SAD-u će se pratiti najnoviji pokazatelji s tržišta rada, kao uvod u ključno izvješće o zaposlenosti, koje će biti objavljeno krajem tjedna. Očekuje se da bi mogla biti ponovljena poruka iz prošlotjednih podataka o snažnom gospodarskom rastu, a to je da oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva dobiva na zamahu.

Ekonomisti očekuju da će podaci pokazati da su američki poslodavci zaposlili 219 tisuća novih radnika u rujnu, nakon njih 142 tisuće u prethodnom mjesecu.

Među glavnim razlozima jačanja dolara od srpnja upravo su razlike između monetarne politike koju vodi američka središnja banka Fed od one koju vode Europska središnja banka (ECB) i japanska središnja banka (BOJ). I dok Fed počinje privoditi kraju višegodišnje ublažavanje monetarne politike, ECB i BOJ pod pritiskom su da uvedu dodatne poticajne mjere za gospodarstvo.

U eurozoni će u utorak u fokusu biti prva procjena Eurostata o inflaciji u rujnu. Očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u rujnu skliznuti na 0,3 posto, s 0,4 posto u prethodnom mjesecu, a podatak je to koji obično tržišta vrlo pozorno prate, s obzirom na rizike od deflacije u eurozoni, na što ECB već mjesecima upozorava.

Razlike u gospodarskim prilikama između SAD-a i eurozone rezultirale su slabljenjem tečaja eura prema dolaru za gotovo devet posto od srpnja, na najniže razine u posljednje gotovo dvije godine.

Švicarska središnja banka branit će minimalni tečaj franka

Švicarska narodna banka (SNB) ne isključuje primjenu negativnih kamatnih stopa kako bi branila minimalni tečaj od 1,2 franka za euro i suzbila rizik deflacije, poručio je u ponedjeljak guverner Thomas Jordan.

Središnja banka uvela je navedeni minimalni tečaj u rujnu 2011. nakon što su se ulagači, zazirući od ulaganja u euro zbog dužničke krize, okrenuli švicarskom franku, kojeg percipiraju sigurnim utočištem, što je rezultiralo rekordnim razinama tečaja franka.

Jordan je danas ponovio kako je SNB spremna poduzeti dodatne mjere i to hitno, ako bude potrebno, kako bi obranila minimalni tečaj.

"Nijedna mjera nije isključena, razmatran je čitav niz mjera. U posljednje su se vrijeme u vijestima spominjale i negativne kamatne stope. One također nisu isključene", poručio je Jordan.

Upozorio je na jačanja rizika od deflacije u Švicarskoj, navodeći kako je SNB-ova procjenjena stopa inflacije za 2016. na 0,5 posto, čak i ako ključne kamatne stope budu nula posto kroz iduće tri godine. "Kao rezultat toga, rizik deflacije se povećava", ustvrdio je guverner.

Ponovio je i da središnja banka nije morala od rujna 2012. intervenirati na deviznim tržištima u cilju obrane minimalnog tečaja. Danas se tečaj eura kreće oko 1,2075 franaka.