Tečaj dolara u petak je blago ojačao prema košarici valuta na međunarodnim deviznim tržištima uoči objave ključnog izvješća američke vlade s tržišta rada koje će ulagačima dati daljnje smjernice u vezi mogućeg podizanja ključnih kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, porastao je za 0,1 posto, na 93,665 bodova. Posljednjih tjedana njegov ih je uzlet posustao pa se povukao s najviših razina u 11 godina od 95,481 boda, koliko je bio dosegnuo 23. siječnja. Istodobno je tečaj dolara skliznuo prema jenu, na 117,30 jena.

No, dolar je ojačao prema euru. Jedinstvena europska valuta oslabila je tako za 0,3 posto, na 1,1445 dolara, nakon skoka za 1,2 posto dan ranije, koji je dijelom bio rezultat glasina da je Švicarska narodna banka (SNB) kupovala eure kako bi oslabila švicarski franak.

Podaci SNB-a u petak su pokazali da su bančine devizne rezerve u siječnju porasle na 498,398 milijardi franaka, što je poduprlo ocjene da je SNB intervenirao u cilju slabljenja franka.

"Same brojke iznad 440 milijardi franaka pokazivat će da SNB intervenira kako bi oslabio franak. Smatramo da bi potvrda SNB-ovih intervencija trebala pritisnuti franak", stoji u bilješci BNP Paribasa.

Fokus tržišta tijekom poslijepodneva bit će preusmjeren ključnom izvješću o zaposlenosti u SAD-u. Pokaže li najnovije izvješće solidan tempo otvaranja novih radnih mjesta, uz paralelni oporavak ranije prigušenog rasta plaća, to će ići dolaru na ruku, budući da će oživjeti očekivanja da bi američka središnja banka Fed mogla razmisliti o povećanju kamatnih stopa već sredinom godine.

Po procjenama ekonomista iz Reutersove ankete, u netom završenom mjesecu otvoreno je 234 tisuće radnih mjesta, nakon 252 tisuće otvorene u prosincu. Siječanj bi tako označio 12 mjesec zaredom da broj novih radnih mjesta raste za više od 200 tisuća, što je najdulji takav neprekinuti niz od 1994. godine.