Vrijednosti spustili i Adris i Ericsson NT, pa time logično, i CROBEX. Premda se nešto masovnijim povratkom kupaca na kraju tjedna dvodnevna korekcija i nije činila tako strašnom, konačan je rezultat, barem kada je u pitanju izvedba CROBEX-a, ipak bio - negativan (tjedni pad od 1,3 posto). Vjerojatno navodeći veliki broj investitora na razmišljanje, jer silazna putanja cijene velikog broja dionica posljednjih mjeseci nije baš česta pojava na domaćem tržištu. Ponajprije zbog euforije uvjetovane kontinuiranim dotokom svježeg kapitala, koji se, na svu sreću, čak niti u relativnim odnosima ipak ne može mjeriti s optimizmom kineskih ulagača, makar je moguće vući određene paralele između dva, naizgled nimalo povezana tržišta. Jer brojke pokazuju kako u nekadašnjem "srednjem carstvu" na kraju svakog tjedna osvane više od milijun novih računa namijenjenih trgovini domaćim dionicama, i to samo od strane retail ulagača, svjedočeći o silnoj potražnji koja u najvećoj mjeri determinira izvedbu tržišta. A to je zasigurno vrlo bitna zajednička karakteristika Kine i Hrvatske, dok su pojedini promatrači skloni istaknuti i fundamentalno napregnute valuacije kao još jednu, iznimno važnu odrednicu koja povezuje dva geografski prilično udaljena tržišta. Što pak samo po sebi i ne mora biti razlog za zabrinutost, sve dok situacijom vladaju optimistično nastrojeni institucionalni investitori, spremno čekajući povoljnu priliku za agresivniju akumulaciju dionica. Međutim, eventualna transformacija aktualnog "buying on dips" pristupa u "selling on rallies" strategiju mogla bi doista uništiti snove malih ulagača o spektakularnoj zaradi na tržištu kapitala. To, naravno, iziskuje postojanje nekakve alternative zbog koje bi vrijedilo izvući dio sredstava sa tržišta kapitala, što u ovom trenutku nije slučaj, ili pak dramatično višu averziju spram rizika.

To je već zamjetno vjerojatnija varijanta, koja se tijekom ove godine javila isključivo pod pritiskom inozemnih zbivanja, pokazavši u nekoliko navrata da, usprkos kroničnom manjku inozemnih ulagača, niti domaći investitori nisu u stanju ignorirati paniku u susjedstvu. I upravo smo krajem tjedna imali prilike vidjeti na djelu, mada relativno blaži oblik, rastuće averzije spram rizika, koja je zaustavila pojedinih blue-chip izdanja, spriječivši njihov povratak na pozitivan teritorij. Štoviše, izuzmemo li ponajveću zvijezdu prošlotjedne trgovine, novopridošle dionice Jadranskog osiguranja (JDOS-R-A), tri najlikvidnije domaće dionice u petak su tavorile na negativnom teritoriju, zabilježivši pad cijene na tjednoj razini. Najviše je stradala INA (INA-R-a), prethodno se domogavši novog rekorda od 3.440 kuna, čime se cijena u odnosu na brojku fiksiranu tijekom inicijalne javne ponude doslovno udvostručila, dijelom zasigurno i u očekivanju skorog prekida moratorija koji je do sada ograničavao aktivnosti MOL-a na tržištu. Međutim, zaključna se cijena (3.222 kune) u konačnici ipak našla u donjem dijelu fluktuacijskog raspona (3.142 - 3.440 kuna), zabilježivši tjedni pad od 3 posto, uz promet od 22,5 milijuna kuna. Neznatno slabiji rezultat u kategoriji obujma trgovine ostvario je Ericsson Nikola Tesla (ERNT-R-A), što je bilo dovoljno tek za tjedni minus od 0,3 posto (na 3.845 kuna), dok su povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A) izgubile na cijeni 1,7 posto.

PBZ u petak nadoknadio gubitke

U drugi plan gurnuta je poplava rekorda koja je nedvojbeno obilježila prvu polovicu tjedna, pruživši razloga za zadovoljstvo poklonicima dionica poput Metalske industrije Varaždin (MIV-R-A), ili pak Zagrebačke (ZABA-R-A) i Privredne banke (PBZ-R-A). Potonja je posebno zanimljiva stoga što se u četvrtak našla na popisu suspendiranih izdanja čija je cijena premašila donji limit definiran Pravilnikom HANFA-e, da bi se već dan kasnije prometnula u dobitnika, nadoknadivši gubitke i domogavši se rasta od čak 6,9 posto.