Dionice Đure Đakovića od početka godine uzletjele čak 73,2 posto. Osim vojnih vozila, najzanimljiviji bi posao mogla biti proizvodnja dijelova za ruske nuklearke. Dionice Đure Đakovića (DDJH-R-A) od početka godine porasle su čak 73,2 posto uz prosječni dnevni promet od 1,29 milijuna kuna. Još sredinom 2005. godine, pa čak ni uz doista mizernu cijenu od 20 kuna po dionici, kao da nikoga nije zanimao. Bio je samo još jedan posrnuli mastodont koji se po sili zakona našao na burzi, a većina investitora bila je okrenuta znatno likvidnijim izdanjima. Većeg zanimanja ulagača nije bilo sve do kolovoza prošle godine kada je natječaj za nabavu oklopnih vozila Hrvatske vojske i pripadajući offset program doista glasno odjeknuo na tržištu, odlijepivši dionice od okruglih 100 kuna na sveopće zadovoljstvo brojnih ulagača koji su se sustavno hranili kojekakvim, nerijetko neprovjerenim i proizvoljno kvantificiranim nagađanjima.

Strateški partner?

Bilo je tu uistinu svega, od spomenutog offset programa preko navodnog interesa automobilske industrije do unosne uloge u procesu razvoja željeznice, pa čak i poslova u segmentu energetike, stoga nema nikakve sumnje da je silna buka pripomogla formiranju pozitivnog trenda. Govorilo se i o interesu strateških partnera, mogućem ulasku inozemnih igrača u vlasničku strukturu i privatizaciji, no ništa od toga do danas se nije dogodilo. Zanimljivo je da se šuškalo i o poslu modernizacije kuvajtskih tenkova, no takav scenarij, čija se potencijalna vrijednost broji u stotinama milijuna dolara, tada je ostao gotovo bez odjeka, evidentno raspirujući maštu investitora posljednjih dana makar je realizacija neizvjesna. Brojni analitičari, isključivo pod uvjetom anonimnosti, zabrinuto vrte glavom, uglavnom zastupajući tezu kako su stvari otišle predaleko bez pretjerano uvjerljivih temelja. To se doima kontradiktornim jer je teško vjerovati da su uz toliku dozu skepse analitičara samo retail ulagači, ganjajući svijetle perspektive uglavnom osiromašene za konkretne brojke, u stanju uspješno apsorbirati pritisak prodavatelja, pritom povećavajući obujam trgovine i razinu likvidnosti. I dok se dionicom već početkom travnja trgovalo iznad dva booka, a procjene ukazuju da je omjer tržišne cijene i prihoda tek nešto veći od 1, evidentno bolji rezultati poslovanja nedvojbeno održavaju visoke tenzije na tržištu zbog čega se u kuloarima već mjesecima razina od 300 spominje kao idući cilj. Nakon najnovije pozitivne serije te skoka sve do 263 kune cilj je sve bliži.
Grupacija Đuro Đaković nakon desetljeća i pol uspjela je krajem prošle godine promijeniti negativni predznak svojega poslovanja uprihodivši oko 825 milijuna kuna od čega je na domaćem tržištu realizirano 562, u inozemstvu je ostvareno 209, a dobit je iznosila 14 milijuna kuna. Svježi kapital "dotekao" im je nakon prodaje Tvornice poljoprivrednih strojeva i uređaja u Županji, a novac su uložili u neophodnu modernizaciju, odnosno kupnju strojeva, vrijednih 15 milijuna kuna, a članica grupacije Đ. Đ. Proizvodnja opreme d.o.o. dobila je halu od 11.000 kvadrata vrijednu 11 milijuna kuna. Optimistično su Brođani "zagazili" i u 2007. godinu u kojoj planiraju ostvariti prihod od 923 milijuna kuna što je povećanje od 10,62 posto. Na popisu ugovorenih projekata, između ostaloga, nalazi se proizvodnja teretnih vagona za HŽ, borbena oklopna vozila za Hrvatsku vojsku, modernizacija rafinerija nafte, rezervoarski skladišni prostori za Janaf, energetski objekti HEP-a, proizvodnja komponenti za vjetroelektrane. Brođani su zainteresirani i za obnovu poslovne suradnje s Rusima gdje su za vrijeme SSSR-a bili angažirani na proizvodnji određenih dijelova za tamošnje nuklearne elektrane. "Tehničko-tehnološki možemo realizirati takve poslove, a Rusi se, kako smo za nedavnoga susreta s ruskim veleposlanikom upoznati, spremaju pokrenuti određeni program u tom smislu. Ništa konkretno još nije dogovoreno, samo smo im predstavili tko smo i što možemo", potvrđuje Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đaković Holdinga d.d. Epitet najuspješnije, od osam postojećih članica, prošle je godine ponijela Montaža d.d., ostvarivši ukupan prihod od 483 milijuna kuna od čega neto dobit iznosi oko 6,2 milijuna kuna. Sličan tempo očekuje ih i ove godine jer planiraju uprihoditi oko 540 milijuna kuna što je za oko 12 posto više nego lani.

Novo zapošljavanje

Takvo povećanje plana pripisuju znatnijem angažmanu na njemačkom tržištu gdje je počeo ciklus ulaganja u nove energetske objekte pa računaju na prihod od 19 milijuna eura. Do kraja svibnja žele završiti rekonstrukciju na cementari u Chekki u Libanonu vrijedne 6,3 milijuna eura, kao i s montažom specijalnog (HRSG) kotla u rafineriji plina u Kaarstoeu u Norveškoj, posla vrijednog 4 milijuna eura. U drugoj polovici godine počinju radove i na nuklearnoj elektrani u Finskoj. Zbog novih poslova planiraju nadograditi proizvodnu halu, ali i za 18 posto povećati broj zaposlenih.

Institucionalni investitori smanjuju udjele

Zanimljivo je kako su institucionalni investitori (mahom nekadašnji privatizacijski investicijski fondovi) kontinuirano smanjivali svoj vlasnički udio. Tako je primjerice Slavonski ZIF nestao s aktualne ljestvice deset najvećih dioničara, smanjivši u prvih devet mjeseci prošle godine svoj udio s 5,1 na svega 0,4 posto. Još je agresivnija bila Fima Validus koja je krajem trećeg kvartala kontrolirala gotovo 12 posto vlasničkog udjela, a također nije u Top 10. Pretpostavlja se kako je dio dionica prebačen na druga imena (fondove) unutar Fima sustava (Fima Equity drži oko 3 posto), koji bi, u potrazi za visokim prinosima morali ostati neko vrijeme u igri.