Cijene nafte dosegnule su u srijedu na međunarodnim tržištima na 74 dolara u očekivanju sastanka vodećih proizvođača koji se, prema tvrdnjama izvora, spremaju ponovo odgoditi povećanje opskrbe.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 38 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 74 dolara. Jučerašnju trgovinu zaključio je u plusu od 1,79 dolara.

Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 32 centa višoj cijeni, od 79,26 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 1,84 dolara.

Pozornost trgovaca zaokupili su u utorak učestali izraelski napadi na Libanon, unatoč prošlotjednom sporazumu o primirju.

Tel Aviv pravda napade optužbama na račun libanonskog Hezbollaha, a vodeći libanonski dužnosnici apeliraju na jamce sporazuma, SAD i Francusku, da pojačaju pritisak na Izrael kako bi obustavio vojne operacije.

Neki trgovci strahuju da bi se u takvim uvjetima napetosti mogle proširiti na druge zemlje u bliskoistočnoj regiji, objasnio je Giovanni Staunovo iz UBS-a.

Sukobi u Libanonu nisu ugrozili opskrbu iz regije, ali trgovci će pozorno pratiti moguće naznake napetosti između Irana i Izraela u idućim mjesecima, dodao je Staunovo.

Nervozu na tržištima izazvali su i neočekivana ofenziva islamističkih skupina na sirijski grad Alepo. Sirijska vojska objavila je da je u napadu poginulo nekoliko desetaka vojnika, a predsjednik Bashar al-Assad najavio je odgovor.

Trgovce je zatekla i jučerašnja odluka južnokorejskog predsjednika Yoon Suk Yeola o objavi izvanrednog stanja. Parlament je u roku od par sati odbio njegovu uredbu, a predsjednik ju je nakon toga povukao. Parlamentarci su nakon toga sastavili prijedlog zakona o opozivu predsjednika.

Cijene nafte porasle su zbog kršenja primirja u Libanonu, objave izvanrednog stanja u Južnoj Koreji i ofenzive islamističkih skupina u Siriji, rekla je Priyanka Sachdeva iz Phillip Nove.

Uzlazni trend nije ih ipak podigao iznad 75 dolara, što upućuje na zaključak da tržišta možda više nisu toliko osjetljiva na geopolitička i ekonomska zbivanja, nagađa Dilin Wu iz Pepperstonea.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici ujedno su već preko izvora signalizirali da na sastanku u četvrtak namjeravaju odgoditi odluku o povećanju opskrbe do kraja prvog tromjesečja iduće godine.

Zbog njihovih signala odluka je već uračunata u cijene, napominje Wu.

Uteg cijenama bio je pak rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za 1,2 milijuna barela, prema navodima tržišnih izvora koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Porasle su i zalihe benzina, za čak 4,6 milijuna barela, i to u tjednu u kojem je ′pao′ Dan zahvalnosti, kada Amerikanci obično više putuju i potražnja raste.

OPEC je odvojeno objavio da je u utorak barel košarice nafte njegovih članica poskupio za 43 centa, na 72,37 dolara.