Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima blizu razine od 71 dolar, balansirajući između zabrinutosti ulagača za opskrbu iz Irana i nagađanja da bi rusko-ukrajinski mirovni sporazum mogao utrti put normalizaciji isporuka iz Rusije.

Na londonskom se tržištu barelom nafte nakon podneva trgovalo po 25 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 71,32 dolara. Na američkom tržištu cijena mu je bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 67,75 dolara.

Na samom početku tjedna trgovinu su obilježili opetovani američki napadi na položaje pokreta Anslarallah u Jemenu nakon njihove najave blokade brodova povezanih s Izraelom u Crvenom moru.

Jemenski pokret namjerava ponovo ometati njihovu plovidbu budući da je Tel Aviv blokirao isporuke humanitarne pomoći okupiranom palestinskom Pojasu Gaze.

Izrael je u međuvremenu u zračnim napadima na Pojas Gaze ubio više od 400 ljudi, prema navodima palestinskih zdravstvenih službi, signaliziravši pokretanje vojnih operacija nakon višetjednog primirja.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je pak u ponedjeljak da će za napade jemenskih snaga na brodove smatrati odgovornim Iran, što je dodatno zaoštrilo napetosti.

Američka vojna akcija protiv Irana mogla bi smanjiti opskrbu, napominje Reuters, citirajući podatke američkog ministarstva energetike prema kojima su iranske kompanije u 2024. proizvele oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno.

Poticaj cijenama bili su na početku tjedna i novi kineski poticaji potrošnji.

Peking je u nedjelju objavio novi paket mjera poput povećanja plaća i potpora za brigu o djeci.

Kineska prerada nafte porasla je u siječnju i veljači za 2,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zahvaljujući novoj rafineriji i putovanjima za novogodišnje praznike, pokazali su u ponedjeljak službeni podaci.

Kočnica cijenama bila su pak nagađanja trgovaca da bi mirovni sporazum Rusije i Ukrajine mogao utrti put povratku ruskih barela na zapadna tržišta.

Američki predsjednik i njegov ruski kolega Vladimir Putin trebali bi danas razgovarati telefonom o okončanju rata.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici potvrdili su pak da namjeravaju povećati opskrbu od travnja, za skromnih 138 tisuća barela dnevno, prema izračunima Reutersa, unatoč nestabilnoj potražnji.

Kazahstan je u utorak najavio ostavku ministra energetike Almasadama Satkaliyeva, podvukavši pokušaje vlasti da nagovore američke i europske kompanije da smanje proizvodnju budući da je nadmašila kvote OPEC+.

Kazahstan je lani proizveo oko 1,5 milijuna barela nafte dnevno, prema podacima američkog ministarstva energetike.

Kočnica cijenama bila je i venezuelanska državna energetska tvrtka koja planira nastaviti s proizvodnjom i izvozom nafte iz zajedničkog projekta sa Chevronom nakon isteka dozvole američke kompanije u travnju, citira Reuters dokument PDVSA.

OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak poskupio 67 centi, na 73,65 dolara.